Križevci prvi uvode ‘priuštivo’ stanovanje: Zgrada bi višak energije prodavala, a ‘režija’ praktički ne bi bilo

ZGRADA BI SAMA PROIZVODILA ENERGIJU I PRODAVALA VIŠKOVE

Križevci bi mogli postati prvi grad s inovativnom stambenom zajednicom u kojoj bi stanari uz cijenu najma koji si mogu priuštiti za novoizgrađene stanove, koristili zajedničke jedinice za goste i radni prostor te dnevnu skrb za djecu i starije.

Njihova bi zgrada s 20-ak stanova sama proizvodila geotermalnu i energiju solara, a višak prodavala, čime bi se smanjio trošak otplate kredita za gradnju, a “režija” praktički ne bi bilo. Pilot-projekt na kojem rade Zadruga za etično financiranje, Grad Križevci i Zadruga otvorena arhitektura u petak je predstavljen u Razvojnom centru i tehnološkom parku u Križevcima, na tribini Stambene zadruge – od ideje do prakse.

Najam bez naknade

– Zgrada će biti u vlasništvu stambene zadruge čiji su članovi budući stanari te ostvarivati vlastite prihode kroz prodaju viška toplinske i električne energije koju će proizvoditi iz geotermalnih izvora i solara. Model stanovanja je inkluzivan i maksimalno usmjeren na korištenje zajedničkih resursa: nijedan stan ne bi imao sobu za goste, nego bi dio zgrade bio hostel. Neće biti ni individualnih radnih soba, nego “co-working” prostor uz dio predviđen za dnevnu skrb za djecu i starije osobe – objasnio je ovaj, za Hrvatsku nov način stanovanja Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje koja ga je osmislila po uzoru na slične u Švicarskoj, Austriji, Francuskoj, Velikoj Britaniji… Stanari ne bi bili vlasnici stanova i plaćali bi mjesečnu najamninu od 250 do 300 eura, u koju bi bila uključena otplata kredita za gradnju, održavanje i troškovi energije. – Rate bi im bile 30-ak posto niže nego kod klasičnog kreditiranja, imali bi pravo na doživotno uživanje stambenog prostora, s mogućnošću “baštine” članova obitelji. Odluče li napustiti zgradu, vratio bi im se otplaćeni kredit, ali ne i troškovi održavanja i energije – objašnjava Jeras. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn otkriva da kane osigurati zemljište koje će dati u dugoročni najam zadruzi uz pravo gradnje i bez naknade jer bi projekt imao funkciju kakvu sad ima, primjerice, POS. Lokacija je već osigurana u središtu grada, na Trgu svetog Florijana, preko puta Tehnološkog parka.

Zajednički projekti

– Imamo problem sa stambenim kapacitetima i ovim projektom, čija je najveća komparativna prednost niža cijena za krajnje korisnike, ciljamo na mlade obitelji profesionalaca koji rade u Tehnološkom parku i drugim poslovnim kapacitetima – kaže Rajn. Sretan je što će kao prvi grad u Hrvatskoj probiti led s naprednim konceptom stanovanja po uzoru na zapadnoeuropska rješenja. – Sa ZEF-om u Tehnološkom parku radimo i na drugim projektima, recimo fotonaponskim elektranama, a oni su preuzeli i istraživanje tržišta o stambenim potrebama u gradu – otkriva gradonačelnik. Ukupna je investicija vrijedna oko milijun eura, od čega bi se 10% osiguralo ulaganjem budućih stanara kroz stambenu zadrugu i potencijalnim uključenjem subvencija lokalne zajednice. Ostatak bi se financirao kreditom od oko 872 tisuće eura na 30 godina otplate. Osnuje li se do početka gradnje, odobrila bi ga buduća etična banka, no potencijalni financijer može biti i Europska federacija etičnih i alternativnih banaka ili neka druga banka uključena u europsku mrežu ovakvih projekata. – U realizaciju smo krenuli nakon radionice o stanovanju u Berlinu u studenom prošle godine. Ondje sam prezentirao naš integrirani koncept, nakon čega smo oformili zajedničku grupu i održali “follow-up” radionicu u Ljubljani, a treća je dogovorena u Križevcima – kaže Jeras. Objašnjava da je u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji, Poljskoj, Srbiji i Mađarskoj projekt u sličnoj fazi: Slovenci imaju suradnju s njihovim stambenim fondom, u Srbiji je razrađen poslovni plan, a Mađari su kupili kuću koju će pokušati organizirati prema tom modelu.