‘Građani su prepoznali važnost ulaganja u održive izvore energije – u solarne elektrane u Križevcima uložili su ljudi od 21 do 60 godina starosti iz cijele Hrvatske, a tek 6 posto njih samo zbog dobrih kamata’

INTERVJU Hajdana Rukavina, voditeljica kampanja grupnog ulaganja ZEZ-a

Nakon prve kampanje napravili smo istraživanje među investitorima upravo s ciljem da saznamo njihove razloge ulaganja u projekt sunčane elektrane. Istraživanje je pokazalo da je 56% investitora uložilo svoja sredstva zbog poticanja korištenja obnovljivih izvora energija, 26% zbog poticanja razvoja lokalne zajednice, a samo 6%  investitora zbog dobre prilike za investiciju, tj. Dobre kamate, kaže voditeljica kampanje Hajdana Rukavina

Nakon super uspješnog, prvog takvog u Hrvatskoj, crowdfunding projekta ‘Križevački sunčani krovovi’ u kojem su prošle godine u samo deset dana od građana i poduzetnika prikupili 230 tisuća kuna za postavljanje solarne elektrane na krovu Tehnološkog parka, Zelena energetska zadruga i Grad Križevci prošli su tjedan srušili rekord i 172 tisuće kuna potrebne za postavljanje druge solarne elektrane iz ovog projekta prikupili u samo dva dana. Koji su im daljnji planovi i kako će dalje razvijati projekt kojim su se etablirali kao pioniri grupnog ulaganja u održive izvore energije u Hrvatskoj, doznali smo od voditeljice kampanje, projekata i kampanja grupnog ulaganja Zelene energetske zadruge Hajdane Rukavine.

Gđo Rukavina, jeste li očekivali da će se novac za drugu solarnu elektranu koja će se u Križevcima graditi po principu mikro ulaganja građana prikupiti u nepuna dva dana? Kakva su bila predviđanja?

–Prva kampanja za sunčanu elektranu na Razvojnom centru i tehnološkom parku Križevcu, koja je završila u roku od 10 dana, pokazala nam je da postoji velik interes za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije, stoga smo ovako brzi rezultat druge kampanje za sunčanu elektranu na krovu Gradske knjižnice potiho priželjkivali, no rok od 48 sati definitivno nas je iznenadio i ugodno obradovao. Drago mi je vidjeti da građani RH prepoznaju projekte koji imaju pozitivan utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu. Svakako bih napomenula da se kampanja odvijala preko naše nove platforme za grupno ulaganje ZEZinvest koja je omogućila još brže i transparentnije ulaganje što nam je olakšalo cijeli proces..

Koji su sada rokovi i procedura, kada će elektrana biti postavljena?

– Prikupljenim sredstvima kroz kampanju kupujemo elektranu od Solvisa iz Varaždina. Nakon dobivanja elektroenergetske suglasnosti od HEP ODS-a krećemo s instalacijom same elektrane. Zatim slijedi period testiranja kvalitete i dobivanja ugovora o puštanju elektrane u trajni pogon. Očekujemo da će elektrana proraditi i prije ljeta.

Što mislite da je kod građana presudilo za ovako dobar odaziv i interes za sudjelovanje u projektu – jesu li to dobre kamate, niski ulozi ili ekološka svijest?

– Nakon prve kampanje napravili smo istraživanje među investitorima upravo s ciljem da saznamo njihove razloge ulaganja u projekt sunčane elektrane. Istraživanje je pokazalo da je 56% investitora uložilo svoja sredstva zbog poticanja korištenja obnovljivih izvora energija, 26% zbog poticanja razvoja lokalne zajednice, a samo 6% investitora zbog dobre prilike za investiciju, tj. Dobre kamate. Kakve će nam odgovore dati investitori u novu sunčanu elektranu vidjet ćemo uskoro, ali sumnjam da će biti značajna razlika u odnosu na prošlo istraživanje. Kroz komunikaciju s građanima mogli smo vidjeti samo pozitivne reakcije na projekt jer nudimo građanima da budu uključeni u energetsku tranziciju društva, a pritom imaju i financijsku dobit.

Tko su vaši ulagači, koliko je tu poduzetnika a koliko građana i koliki su najčešći ulozi?

– Imamo 40 ulagača u sunčanu elektranu na krov Gradske knjižnice u Križevcima, sve su fizičke osobe. Drago nam je vidjeti da su nam ulagači različitih generacija, pa tako najmlađi ima 21 godinu, a najstariji  60 godina. Ulagači su iz cijele Hrvatske, dok su Križevčani uložili 20% od ukupnog iznosa, što nam itekako znači jer su ponovno prepoznali bitnost ovog projekta za Grad Križevce. Minimalni ulog je bio 1.000, a maksimalni 7.500 kuna, dok je prosjek ulaganja bio 4.300 kuna.

Je li se struktura ulagača promijenila u odnosu na prošlogodišnju kampanju?

– Struktura ulagača se nije previše promijenila, čak imamo ulagače koji su uložili u obje kampanje.

Recite nam malo više o tome kako točno funkcionira ovaj model? Koji su vlasnički odnosi nad samom elektranom, što točno dobivaju građani, što Grad Križevci, a što ZEZ?

– Poslovni model temelji se na mikrozajmovima. Zadruga prikuplja sredstva od građana pomoću kojih kupuje i postavlja sunčanu elektranu na lokaciju, u ovom slučaju Gradska knjižnica. Sljedećih 10 godina ZEZ je vlasnik elektrane te u tom vremenskom razdoblju elektrana ide u zakup korisniku. Energija proizvedena na lokaciji koristi se kao godišnja zakupnina i prenosi se s korisnika na ZEZ. Zakupninu ZEZ koristi za povrat sredstava građanima uz kamatu, održavanje sustava i naknadu vođenja projekta. Nakon isteka roka od 10 godina građanima se vraća novac uz kamatu, a Zadruga prenosi vlasništvo elektrane na korisnika. Korisnik nakon toga uživa elektranu do 25-30 godina koliko je životni vijek sunčane elektrane.

Kako je došlo do suradnje s Gradom Križevcima, jesu li oni prvi kojima ste ponudili ovaj projekt?

– Još smo 2016. godine surađivali sa Gradom Križevci kada smo imali projekt – Edukacija energetskih savjetnika za učinkovitu potrošnju energije u kućanstvima i već smo tada prepoznali da su Križevci pogodan grad za implementaciju inovativnog modela financiranja projekata obnovljivih izvora energije i nekako nam je bilo logično da oni budu lokacija gdje ćemo taj model po prvi put u Hrvatskoj isprobati.

Gradonačelnik Rajn već je najavio nastavak i kampanje za 3. i 4. solarnu elektranu u Križevcima. Postoji li već konkretan plan, kad bi se u to išlo i na kojim lokacijama bi se postavljali solari?

– Samo ime projekta Križevački sunčani krovovi ukazuju da bismo htjeli imati više elektrana na javnim zgradama, no za sada djelujemo postepeno i ne brzamo jer sve nastojimo pripremiti i odraditi do kraja kvalitetno uz želju za kontinuiranim djelovanjem u pojedinačnim gradovima, poput primjerice Križevaca. Sad nam je svima najvažnije instalirati elektranu na krovu Gradske knjižnice “Franjo Marković” i mapirati u zadanom roku svu postojeću infrastrukturu pogodnu za buduće elektrane. Ideja je nekoliko: od krova sportske dvorane, do školskih objekata..

Otkako je prošle godine u 10 dana prikupljen novac za prvu solarnu elektranu, u Križevce dolaze brojne delegacije iz drugih gradova i država i interesiraju se za projekt. Hoće li se on negdje i realizirati, jeste li u kontaktu i pregovorima s nekim drugim gradovima?

– Radimo s nekoliko gradova, za neke tek mapiranje pogodnih krovova, a za druge tehno-ekonomske analize za konkretne lokacije. Sa svakim gradom to je gotovo uvijek startanje  projekta od nule nadalje, što naravno zahtijeva određeno vrijeme. Naš model zanimljiv je i  van granica Hrvatske, no za svaku državu je potrebno ispitati pravni okvir za primjenu modela mikro-zajmova. S nekim gradovima u susjedstvu radimo na kreiranju kampanja koje se temelje na donacijskom modelu.

Zajedno sa kampanjom za ulaganje u solarnu elektranu prošli ste  tjedan predstavili i novi EU projekt koji će se provoditi u Križevcima – Projekt Compile. O kakvom je projektu riječ i kako to da su baš Križevci od svih gradova u Europi, kao jedan od tek tri grada, izabrani za njegovu provedbu?

– Naš novi projekt Compile dio je EU programa Obzor 2020 i kroz projekt nam je cilj demonstrirati kombinaciju društvenih i tehnoloških inovacija na urbanom području, a koje se mogu lako povećati i replicirati na drugim lokacijama diljem Hrvatske. Također, kroz projekt ćemo raditi i na formiranju energetske zajednice s fokusom na pozitivne učinke na lokalnu ekonomiju. U ovakvim projektima uvijek gledamo kako uključiti gradove s kojima blisko surađujemo, pa smo zato uključili Križevce. U jedan drugi projekt uključili smo Veliku Goricu. Gledamo da suradnja nas i gradova ne stane na samo jednom odrađenom projektu, već ih želimo uključiti u naše daljnje aktivnosti.

U sklopu ovog projekta proučavat će se najnovije tehnologije za optimizaciju rada energetske mikro-mreže i formiranje energetskih zajednica, pa se tu spominje blockchain i algoritmi bazirani na umjetnoj inteligenciji. Možete li nam malo pojasniti o čemu je tu točno riječ?

– Mikro-mreža funkcionira kao mala decentralizirana jedinica unutar koje se koristi i proizvodi energija te se njome trguje. Naravno, nužno je da bude sinkronizirana s tradicionalnim centraliziranim sustavom, no ideja je da na svojoj mikro razini djeluje kao pravi decentralizirani energetski sustav budućnosti. Kako bi korisnici mikro mreže mogli na siguran način međusobno trgovati električnom energijom, koristit ćemo algoritme temeljene na blockchain tehnologiji, što je danas već uobičajena praksa. S druge strane, algoritme temeljene na umjetnoj inteligenciji namjeravamo koristiti za optimizaciju energetskih tokova unutar zgrada i mreže, čime bismo postigli veću učinkovitost i smanjili nepotrebne gubitke.

Grad Križevci u svojoj je strategiji zacrtao da do 2030. žele postati energetski neovisni. Što mislite, hoće li u tome uspjeti i planirate li još neke projekte s njima?

– Gradonačelnik g. Rajn već je više puta naglasio da neovisnost podrazumijeva prije svega energetsku neovisnost gradskih prostora, tj. zgrada u vlasništvu grada. Naravno, svi se nadamo da će taj pothvat potaknuti i ostale u tom smjeru. Neki poduzetnici već su dobili sredstva od Fonda za sunčane elektrane. Građani su već jako dobro iskoristili sredstva Fonda za obnovu kućanstava, a mi ćemo pomoći da se na novom natječaju za solare pomogne građanima oko prijave i cijele procedure.

Čime se još trenutno bavite u Zelenoj energetskoj zadruzi, koji su vam projekti u fokusu?

– Uz Compile, imamo još jedan novi EU projekt iz programa Obzor 2020 – AgroBioHeat kojoj je cilj pružiti sveobuhvatnu platformu za prevladavanje prepreka i potaknuti na korištenje agrobiomase za grijanje. Kroz taj projekt ZEZ će davati smjernice i preporuke za uključivanje građana u financiranje projekata agrobiomase. Kako smo ove godine postali službeni partner EIT Climate KIC programa naša glavna zadaća bit će poticanje gradova i građana na pronalaženje inovativnih rješenja u zajednici u borbi protiv klimatskih promjena. Radimo na daljnjem razvoju naše digitalne platforme za grupno ulaganje u OIE po modelu mikrozajma – ZEZinvest. Kao pridruženi partner inicijativi Sporazum gradonačelnika, u suradnji s Energy Cities, pružamo mogućnost konkretne pomoći lokalnim vlastima u implementaciji aktivnosti planiranih SEAP/SECAP-om kroz program podrške – Akcelerator za razvoj projekata održivog razvoja zajednice. (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)