Subotnja svečanost u Križevcima okupit će Crkvu u Hrvatskoj na svečanom slavlju uvođenja u službu mons. Milana Stipića

Papa Franjo, prihvativši kanonsko odreknuće od službe ordinarija vladike križevačkoga Nikole Kekića, dana 20. ožujka 2019. imenovao je svećenika protojereja Milana Stipića apostolskim upraviteljem Križevačke eparhije sa svim pravima ordinarija, osim onoga što je vlastitom svetom redu biskupstva. To znači da mons. Stipić ima sve ovlasti i prava redovnog dijecezanskog ordinarija, međutim ne može vršiti one sakramentalne čine koje su vlastite samom biskupskom redu (nositi biskupsko liturgijsko ruho, rediti đakone i svećenike, posvetiti sv. ulje).

Sa samom službom ordinarija, mons. Stipić ima pravo na znakovlje vlasti: mitru (koja se razlikuje od biskupske u tome što na vrhu nema križ), nošenje naprsnog križa i uporabu žezla. U svim bogoslužjima, nakon spominjanja Franje, pape rimskoga, kao vrhovnog poglavara Katoličke Crkve, i metropolita Josipa kardinala Bozanića, spominje se “ordinarija našega gospodina Milana“. Ordinarij u određenim dijelovima službe redovito sjedi na tzv. Prijestolu ili Gornjem mjestu iza oltara.

U subotu, 13. travnja 2019., kada se prema grčko-slavenskom obredu slavi Subota uskrišenja pravednoga Lazara (Lazarova subota), na svečanoj arhijerejskoj liturgiji sv. Ivana Zlatoustoga, u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima s početkom u 10,30 sati, mons.  će biti svečano uveden u službu ordinarija. Liturgiju će služiti umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić zajedno s metropolitom kardinalom Josipom Bozanićem, zagrebačkim nadbiskupom, mons. Giuseppeom Pintom, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj, nadbiskupom zadarskim Želimirom Puljićem, predsjednikom HBK, drugim nadbiskupima i biskupima Hrvatske biskupske konferencije, biskupima iz susjednih zemalja i njihovim predstavnicima te klerom Križevačke eparhije i brojnim rimokatoličkim svećenicima. Boja liturgijskog ruha je bijela.

Na svečanoj liturgiji, nakon svečanog prijenosa Evanđelja u oltar (tzv. Mali ulazak), prvi tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Blachowiak, pročitat će i pokazati Dekret Kongregacije za Istočne Crkve iz Rima o imenovanju mons. Stipića apostolskim administratorom i zatim će mu uz molitvu i klicanje “Axios!“ (grč. dostojan) umirovljeni vladika Kekić predati naprsni križ i mitru. Pri kraju Liturgije apostolski nuncij nadbiskup Pinto će mons. Stipiću predati žezlo i tom prigodom mons. Stipić će se kao novi ordinarij obratiti svojom nastupnom i zahvalnom besjedom.

Na svečanoj liturgiji, koja će se služiti na hrvatskom i starocrkvenoslavenskom jeziku pjevat će Katedralni zbor iz Križevaca i Pjevačko društvo Kalnik iz Križevaca pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića, uz izravni prijenos Hrvatskog katoličkog radija. Poslije bogoslužbenog dijela svi nazočni su pozvani na zajednički bratski stol.
Osim obitelji mons. Stipića, na slavlju će sudjelovati brojni državni dužnosnici, predstavnici Ureda Predsjednice Republike Hrvatske gđe Kolinde Grabar-Kitarović, Sabora i Vlade RH, predstavnici Koprivničko-križevačke županije, gradonačelnici Križevaca, Jastrebarskog i Ozlja te drugih ustanova i udruga, kulturno-umjetnička društva iz Žumberka, Samobora, Zagreba i Dalmacije te brojni hodočasnici iz svih krajeva Hrvatske kao i grkokatolici Bosansko-hercegovačkog vikarijata Križevačke eparhije.

U znaku zahvalnosti za višegodišnji zauzeti pastoralni rad u župi Jastrebarsko, poglavarstvo Grada Jastrebarskoga poklanja mons. Stipiću mitru i križ, a vjernici Grkokatoličke župe Preobraženja Gospodnjega iz Jastrebarskog svečano liturgijsko ruho. Poglavarstvo Križevaca uručit će ovom prigodom posebnu zahvalnicu Grada Križevaca i umirovljenom vladiki Nikoli Kekiću koji je od 2009. godine bio ordinarijem.

Mons. Milan Stipić poziva sav kler i vjernike Križevačke eparhije, građane grada Križevaca i Jastrebarskoga, prijatelje i poznanike na slavlje i preporuča se svima u molitve za blagoslovni početak njegove nove službe ordinarija Križevačke eparhije. Križevačka eparhija je jedina katolička biskupija u Hrvatskoj koja nije rimskog već grčko-slavenskog (bizantskog) obreda, a okuplja oko 21.000 vjernika na području Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Utemeljila ju je hrvatsko-ugarska kraljica i carica Marija Terezija 1777. godine, i ona je sljednica još starije grkokatoličke biskupije Marčanske koja je nastala 1611. godine.

Križevačka eparhija priprema se za slavlje 250. obljetnice njezina utemeljenja. Njezine su znamenite ustanove Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu, kao najstarija njezina ustanova, s crkvom sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu, kao i monumentalna katedrala s biskupskom rezidencijom, knjižnicom i muzejem u Križevcima. Kao grkokatolička Crkva u punom zajedništvu s općom Katoličkom Crkvom, Križevačka eparhija obogaćuje hrvatski vjerski, duhovni, kulturni i društveni prostor svojom osebujnom obrednom istočnom tradicijom grčko-bizantske i slavenske ćirilo-metodske baštine i tako u sebi sjedinjuje kršćanski Istok i Zapad koji se temelje nazajedničkoj grčko-rimskoj civilizaciji na kojoj je europska kršćanska civilizacija izgrađena.