Mladi dudaš Emil Šatrak: Treba vježbati, vježbati i vježbati, tada sviranje postaje igra

Kad su članovi KUD-a Prigorje prije tri godine prema originalnom predlošku iz gradskog muzeja u Križevcima dali izraditi dude kod najpoznatijeg hrvatskog gajdaša Stjepana Večkovića, nisu ni znali da je jedan od najvećih dudaša živio upravo u okolici Križevaca. Večković, inače član Hrvatskog gajdaškog Orkestra i solist na tradicijskim glazbalima u FA Lado, tada im je rekao za Dragana Pavišića, dudaša iz sela Apatovec pokraj Križevaca.

– O njegovom stvaralaštvu postoje zapisi u etnografskom muzeju u Zagrebu, a u Križevcima rijetko tko zna bilo što o njemu. Gospodin Večković nas je potaknuo da oživimo i sačuvamo uspomenu na svog poznatog dudaša pa je naše društvo 2017. organiziralo koncert njemu u čast – kažu iz KUD-a.

Kako su dude glazbalo koje je karakteristično za Hrvatsku, pogotovo za ovaj kraj, KUD Prigorje potiče i mlade za sviranje duda i želi popularizirati ovaj instrument.

Dudaša danas ima jako malo, u Križevcima i okolici jedini je Emil Šatrak.

– Možda nisam jedini kojeg to zanima, ima još zainteresiranih, ali imam sreće što sam dobio priliku naučiti svirati dude – skromno je ispričao student Emil koji je interes za tradicijsku glazbu pokazao od malena. Kaže da je za sviranje duda, kao i kod drugih instrumenata, važna praksa.

– Treba uskladiti sviranje i disanje i vježbati, vježbati i vježbati. Onda sviranje duda postaje igra – objašnjava Emil koji je završio glazbenu školu, ali napominje kako su dude diljem Europe svirali glazbeno neuki i neobrazovani muzičari.

Dvojnice, jedinka i prda neki su od starih instrumenata

Osim duda, u ovom su se kraju svirale dvojnice, jedinka, kao i prda, odnosno lončani bajs. O povijesti glazbala u Hrvatskoj, njihovoj rasprostranjenosti i primjeni Prigorje je nedavno organiziralo jednodnevni seminar za KUD-ove i glazbene škole koji je vodio Stjepan Večković.

– Polaznici su prvo slušali o povijesti glazbala u Hrvatskoj, rasprostranjenosti te primjeni, a u drugom djelu mogli su naučiti svirati na ponuđenim instrumentima. Najveći interes bio je za sviranje duda, to su bili uglavnom mladi, što nam je jako drago i bitno – zadovoljna je predsjednica KUD-a Martina Zrno.

Osim aktivnostima oko popularizacije tradicijskih glazbala među mladima, društvo je sebi dalo zadatak uključiti starije stanovništvo u društveni život križevačkog kraja. Upravo to naziv je i projekta kojeg financira Europska unija, a društvo ga provodi od prošle godine.

– Okupili smo velik broj starijih osoba koje sviraju na tradicionalnim instrumentima, a neki od njih aktivno su se uključili u rad našeg društva. Na radionicama u selima Veliki Raven i Glogovnica, koje se održavaju jednom mjesečno, prikupili smo dosta nošnji, starih fotografija, zapisali napjeve. Radionice su uvijek dobro posjećene, ljudi su se na razne načine uključili, neki sviraju, neki pjevaju, neke žene vezu narodne nošnje. Ali ono što je dodatna vrijednost ovoga projekta je radost i veselje koje se osjeća na radionicama, ljudi nas zovu i pitaju kada ćete opet doći. Osmijesi na njihovim licima najveća su nagrada za naš trud i rad i mislim da je projekt zbog toga uspješniji – zadovoljna je predsjednica KUD-a. Pred polaznicima radionica nekoliko je nastupa, a prvi već ovog vikenda na Sajmu cvijeća u Križevcima. Osim sa starijim osobama, društvo radi i s djecom u dječjim vrtićima.

– Želimo potaknuti djecu i mlade na prepoznavanje i važnost starijih osoba u društvu, a sve to kroz učenje o baštini, o prošlim vremenima, životu i radu naših starih – objašnjava Zrno.

Čuvaju stare prigorske priče, napjeve i plesove

Društvo već nekoliko godina istražuje sela i okolicu Križevaca, zapisuje priče, napjeve, nastoji sačuvati plesove uz svirače na tradicijskim glazbalima te pjevače koji njeguju pučko pjevanje prema izvornim predlošcima iz prošlosti.

– Ljudi nam donose stare odjevne predmete, nošnje, rupce, poculjice, ručne radove, sve to nama je jako važno jer tako rekonstruiramo nošnje i nosimo na svojim nastupima – kaže Zrno. Nošnje uglavnom izrađuju sami, najveći dio radi Ivan Vinković, voditelj plesne i pjevačke skupine.

– Od kada radimo na projektu uključile su se i žene s ruralnih područja, sudionice aktivnosti na projektu. Do informacija dolazimo putem Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb te istraživanjem na terenu. Na manifestaciji Obnavljamo baštinu nagrađeni smo za rekonstruiranu narodnu nošnju župe Glogovnica, za ravensku narodnu nošnju, a dobili smo i pohvale za izradu narodne nošnje sela Sv. Helena – ispričao je Vinković ponosan jer su nošnje priznale stručne osobe.

Sve što su do sada prikupili na terenu, članovi KUD-a će pokazati na izložbi krajem svibnja. Osim toga pripremaju i katalog koji će dati pregled narodnih nošnji našeg područja.

– Pokazat ćemo što se u kojoj prigodi nosilo, od rubina, bluza, fertuna, rupca, poculjica. Koji vezovi su bili karakteristični, koje boje i sve što uz to ide- najavljuju Prigorci i dodaju da ih ove godine očekuje puno nastupa i gostovanja, čak toliko da neka moraju i odbiti.(GPP)