Customise Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorised as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyse the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customised advertisements based on the pages you visited previously and to analyse the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Tomljanović: Trovanje, nametnici, loša hranidba i pčelarska praksa najčešći su uzroci uginuća

Iako su mediji pisali o velikom pomoru pčela, koji bi mogao utjecati na urode ratarskih kultura, i alarmantnoj situaciji koja će biti krivac za smanjenu količinu proizvedenog meda, pčelari s križevačkog područja ne bilježe veće štete.

– Bilo je nešto uginulih pčela, ali ne mogu reći da je situacija drastično drukčija i lošija od prijašnjih godina – rekao je pčelar Zoran Ježić, vlasnik OPG-a iz Cubinca pokraj Križevaca koji ima 40 zajednica. Ove zime propalo je nekoliko zajednica, ali to je uobičajeno, objašnjava Ježić. Niti Ministarstvo poljoprivrede nema podatke o masovnim uginućima pčela.

– Nemam podatke o nikakvim posebnim gubicima koji bi znatno odudarali od prosjeka godišnjih uginuća pčelinjih zajednica u RH. I situacija se ne čini alarmantna na nivou RH – odgovorio je viši stručni savjetnik za pčelarstvo Zlatko Tomljanović iz Savjetodavne službe pri Ministarstvu poljoprivrede. Dodao je da da se može dogoditi da neki pčelari imaju veće gubitke, ali to bi trebalo istražiti i vidjeti što ili tko je uzrok tim uginućima.

Advertisement

– U kontaktu sam s kolegama pčelarima iz našeg kraja, ni oni se nisu žalili da se događa nešto neuobičajeno. E sad, možda na našem području nije bilo špricanja voćnjaka pa se ni pčele nisu mogle otrovati – rekao je pčelar Ježić koji se nada da će ove godine proizvesti čak tonu meda.

– Najčešći uzrok uginuća je prekasno ili neučinkovito tretiranje protiv nametnika Varoe destructor prošlog ljeta, pogreške u tehnologiji i hranidbi pčela te loša pčelarska praksa. Svakako tu ne smijemo zaboraviti niti mogućnost trovanja pesticidima – objasnio je Tomljanović. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede na području Koprivničko-križevačke županije nisu zabilježena uginuća koja bi odudarala od prosjeka.

– Također, ne mislim da bi poljoprivreda trebala osjetiti neke posljedice jer kao što naglasih ne radi se o ukupno povećanim niti o dramatičnim uginućima već o „normalnim” uginućima pčelinjih zajednica koja su redovita svake godine – smiruje situaciju stručnjak iz Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede.(GPP)

Advertisement