Promatranje djelomične pomrčine Mjeseca 16. srpnja navečer

Dana 16. srpnja 1969. godine poletio je “Apollo 11” čiji će se “putnici” pet dana kasnije prošetati Mjesecom. Slučaj je htio da nas Mjesec točno 50 godina nakon polijetanja “Apolla 11” podsjeti svojom pomrčinom na taj događaj. U utorak, 16. srpnja u 22 sata i 1 minutu Mjesec će početi ulaziti u Zemljinu sjenu iz koje će izaći gotovo 3 sata kasnije, 59 minuta poslije ponoći. Pomrčina će, za razliku od one 27. srpnja prošle godine, biti samo djelomična. U 23 sata i 30 minuta će u Zemljinoj sjeni biti oko 65% Mjesečevog diska, što će ovoga puta biti maksimum.

Križevačka astronomska udruga Perzeidi u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković” organizira promatranje ove pomrčine teleskopima s područja istočnog dijela Križevaca, s Ratarne. Teleskopi će već od 20 sati biti postavljeni na brijegu pored meteorološke stanice, gdje ćemo dočekati izlazak Mjeseca iznad Ratarske šume nešto poslije 20 sati i 34 minute. Kako Sunce zalazi u 20 sati i 41 minutu, posjetitelji koji dođu prije toga moći će teleskopima kroz posebne filtere promatrati pojave na Suncu. Dok čekamo početak pomrčine Mjeseca u 22 sata i 1 minutu možemo se zabaviti promatranjem Jupitera i njegova četiri najveća satelita, te Saturna i njegovog prstena, koje Mjesec “tjera” pred sobom na svojoj putanji po južnom dijelu neba. Usput, u dva navrata ćemo imati priliku pratiti i prelet Međunarodne svemirske stanice preko našeg neba. Prvi put od 21 sat i 32 minute do 21 sat i 36 minuta, nisko na jugoistočnom obzoru, između Jupitera i Saturna, a drugi put od 23 sata i 7 minuta do 23 sata i 13 minuta, od jugozapada prema sjeveroistoku, gotovo točno nama iznad glava. Dakle, letjet će stvarno iznad Križevaca na visini između 409 i 418 kilometara. Prognoza vremena je bolja nego prošle godine kad su promatranju prve polovice pomrčine značajno zasmetali oblaci, da bi se kasnije razvedrilo i promatranje je ipak uspjelo.

Promatranje je organizirano na Ratarni jer je za vrijeme pomrčine Mjesec nisko iznad jugoistočnog horizonta pa se iz grada neće moći dobro vidjeti. Ako procijenimo oko ponoći da je Mjesec dovoljno visoko na nebu da se ipak vidi sa Strossmayerovog trga, možda učinimo isto kao i 27. srpnja prošle godine, pa se u posljednjoj fazi pomrčine preselimo i na Strossmayerov trg.

Spomenut ćemo još i to da je ovo promatranje pomrčine Mjeseca samo uvod u obilježavanje 50. obljetnice spuštanja ljudi na Mjesec koje ćemo održati u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” u petak, 19. srpnja navečer, baš na 50. godišnjicu ulaska “Apolla 11” u orbitu oko Mjeseca, u društvu s Antom Radonićem, koji je od 1972. do umirovljenja 2017. u Tehničkom muzeju u Zagrebu bio voditelj planetarija s astronautikom, gdje je redovito održavao predavanja za školske grupe i građane u cilju popularizacije astronomije i astronautike, a također je i suosnivač, stalni i najvjerniji stručni suradnik emisije za popularizaciju astronomije i astronautike Andromeda Hrvatskoga radija koju još i danas redovito možemo slušati svakoga utorka navečer. No, na to predavanje još ćemo posebno podsjetiti sljedećih dana. I promatranje pomrčine Mjeseca i predavanje Ante Radonića pod naslovom Ljudi na Mjesecu besplatno je za sve zainteresirane posjetitelje. Dobro došli!