Nakon Štatuta, Grad Križevci pokreće zaštitu kolača pociglanjka

Križevački štatuti uvršteni su pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture i upisani u Registar kulturnih dobara RH, objavio je ovog tjedna Grad Križevci. Ovo je prvi korak u zaštiti Križevačkih štatuta kao nematerijalnog kulturnog dobra, koji su zajednički pokrenuli Grad, Gradski muzej i Turistička zajednica.

– U rješenju koje je dostavilo Ministarstvo kulture, stoji kako se „slijedom navedenog predmnijeva da Križevački štatuti – vinsko-pajdaške regule imaju svojstvo kulturnog dobra te se temeljem odredbe članka 10. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donosi rješenje o njihovoj preventivnoj zaštiti- navodi se u priopćenju iz Ureda gradonačelnika.

Za Križevce, ali i za sve građane upis u Registar predstavlja novu odgovornost jer svrha zaštite jest odgovorniji odnos prema tom dobru, kaže ravnateljica križevačkog muzeja Tea Hatadi.

– Ta odgovornost su, ne samo zaštita već i očuvanje izvornog stanja kako bi se ono prenosilo budućim generacijama, ali isto tako odgovornost stvaranja povoljnih uvjeta kako bi to isto kulturno dobro prema svojoj namjeni i značenju služilo potrebama pojedinca i općem interesu. Ukratko, Križevački štatuti dobit će zakonska prava koja apsolutno zaslužuju da bi se u neokrnjenom stanju prenosila na nove generacije s odgovornošću prema očuvanju identiteta, kulture i običaja Križevčana, Križevaca i ovog kraja – objasnila je Hatadi.

Odluka Ministarstva veseli i direktoricu Turističke zajednice jer jezajedničkim snagama i suradnjom Grada, muzeja i Turističke zajednice relativno brzo napravljen ovaj dugo očekivani potez.

– To će svakako pridonijeti boljoj prepoznatljivosti Križevačkih štatuta i omogućiti uključivanje u projekte kroz kanale Ministarstva kulture, a ne samo turizma kao što je bio slučaj do sada- rekla je OlinkaGjigaš.

Status preventivne zaštite znači kako se na to dobro primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, što bi značilo kako se ono smatra nacionalnim blagom, rekao je pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam Sandro Novosel.

– Zaštitom se osigurava pravna i druga stručna pomoć u očuvanju toga dobra. Konkretnije, Grad će kao, uvjetno rečeno, „vlasnik“ dobra pod nazivom Križevački štatuti – vinsko-pajdaške regule, moći kroz razvoj kulturno-turističkih proizvoda, onih „opipljivih“ i onih u vidu manifestacija i događanja, podići svoj turistički potencijal, a čemu će, nadamo se, pridonijeti i dobivanje trajne zaštite tog dobra i financiranje njegove zaštite i očuvanja sredstvima Ministarstva kulture- izjavio je Novosel i dodao da će Grad nastavljati i dalje očuvati i štititi nematerijalna kulturna dobra i baštinu ovoga kraja, sljedeće dobro za koje planira pokrenuti upis u Registar kulturnih dobara RH je priprema tradicijskog slanog kolača ponakliča ili pociglanjka.

Štatuti su inače najstarije regule ponašanja u pajdaštvima i druženjima uz vinsku kapljicu, a cilj im je da njihova primjena stvara ugodu, dopadljivost i zanimljivost. Jedno od tumačenja njihova nastankagovori da je povod bila zlouporaba hrvatske gostoljubivosti na raznim veselicama kojima su se priključivali mnogistranci, koji su boravili u ovim krajevima zbog službe u vojsci ili su bili samo u prolazu. Na učestale pritužbe križevačkih purgera, križevački varoški sudac morao je izazivače nereda obuzdati donoseći određena pravila koja su propisivala kako se treba ponašati u veselim društvima. Određene su i kazne za onoga koji se pravila nijepridržavao. Kako je sve to, po predaji, započelo u Križevcima tim regulama dano je križevačko ime i Križevačkištatuti ubrzo su došli na glas i postali popularni, udomaćivši se u svim vinskopajdaškim društvima koja su ihljubomorno čuvala, dopunjavajući ih pa su se sačuvali i do današnjih dana. (GPP)