Customise Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorised as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyse the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customised advertisements based on the pages you visited previously and to analyse the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Čelik – nekad gradski div, danas duh

Od mladosti kojoj nije ništa trebalo, do stanova i kuća, ambulante, društvene prehrane, sporta. Od 80 kvadrata u radionici škole do temelja nove moderne tvornice. To je naš put, to smo mi, radnici Čelika – napisano je na poleđini knjige objavljene 1981. povodom 25 godina rada ovog križevačkog diva.

U tri rečenice knjige znakovitog naslova Kako se kalio Čelik, stala je čitava povijest i važnost koju je tvrtka imala za grad. Desetak godina poslije, početkom devedesetih, za Čelik i njegove radnike počela je agonija čije se posljedice osjećaju još danas. Nekad moderna upravna zgrada i proizvodni pogoni u kojima je radilo tisuću ljudi, danas su u vlasništvu Renate Bušić, direktorice tvrtke Vladeks-promet koja se bavi otkupom i prodajom žitarica. Iako se pisalo da je već prodala hale i upravnu zgradu za milijunski iznos, to se još nije dogodilo, kaže gospođa Bušić.

Advertisement

Pregovori o prodaji traju

– Pregovori traju i idu u dobrom smjeru- otkrila je vlasnica. Nekadašnje proizvodne hale trenutačno su pune, u njima rade četiri firme iz metalske branše koje su unajmile prostor od Bušića.

Osim Vladeks-prometa, prostor u Čelikovoj zgradi kupila je i vlasnica krojačkog obrta u kojem radi 17 krojačica.

– Za sada radimo samo u prostorijama u prizemlju, ali do proljeća bismo se trebali presložiti i dio pogona preseliti u naš prostor na katu – otkrila nam je vlasnica Vesna Dedeić.

Nakon što je propao nekadašnji križevački div Čelik, u kojem je radilo tisuću ljudi, nekoliko bivših zaposlenika i inženjera osnovalo je vlastite metaloprerađivačke tvrtke koje uspješno posluju i danas.

Požar je dotukao čeličanu

Teško je raspetljati priču oko Čelika, svih stečaja koji su se tamo provodili, njegove prodaje i tvrtki koje su od njega nastale. Iz velikog poduzeća nastala je Tvornica viličara koja je dobro poslovala, a njeno vodstvo imalo je planove za proširenje i gradnju nove tvornice. No kako nikad nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi između dva poslovna subjekta, Čelikove hipoteke postale su teret oko vrata Tvila. Početkom devedesetih u Čelik ulazi Ivan Sentočnik, tada HDZ-ov zamjenik gradonačelnika Marijana Vukovića, a radnici su uskoro počeli štrajkati jer mjesecima nisu dobili plaće. Uslijedilo je nekoliko stečajeva, kaznenih progona i sudskih procesa koji su trajali gotovo četvrt stoljeća, osnivane su nove tvrtke. Pred osam godina, za vrijeme dok su hale bile u vlasništvu tvrtke Slon inženjering, dogodila se snažna eksplozija peći za taljenje aluminija u kojoj je jedan radnik poginuo, a više ih je ozlijeđeno. Tada su popucala stakla na čitavom objektu, s hale je odletio limeni krov, a posljedice se vide i danas.

Metalski div iz Križevaca, kojem je znak bio narančasti slonić, nastao je iz zanatskog poduzeća za popravak poljoprivrednih strojeva Strojoremont, zapošljavalo je četvrtinu od ukupnog broja zaposlenih u privredi nekadašnje općine Križevci. Tamo su radile čitave obitelji, recimo Antolić, Katanović, Ileković, Ištok, Šimunović i brojne druge. Mnogi od njih više nikad nisu pronašli novi posao, a iako se u pogonima i sada nešto događa, zgrada Čelika na ulazu u grad stoji kao duh iz prošlosti i podsjetnik na neka, za bivše zaposlenike možda bolja vremena.

Talijanski lanac zainteresiran za dio prostora Čelika

Talijanski lanac diskontnih trgovina Eursopin, koji navodno planira otvoriti svoju prvu trgovinu u Hrvatskoj u Križevcima na prostoru nekadašnje tvornice Čelik, odnosno Tvil, pokrenuo je sudski spor u kojem je tražio brisanje tvrtke Eurospintrade iz sudskog registra, pisao je Jutarnji list. Naime, u Zagrebu je pred pet mjeseci registrirana tvrtka tog imena i to za potpuno iste djelatnosti kao talijanski lanac, s osnivačkim kapitalom od deset kuna. Prema pisanju Jutarnjeg lista, talijanska je tvrtka podigla tužbu jer sličnost imena vrijeđa prava i ugrožava položaj lanca u tržišnoj utakmici te izaziva veliku opasnost da prava i položaj tužitelja u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću pod nazivom Eurospintrade još uvijek postoji u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, a kao osnivač i jedini vlasnik navodi se Goran Čošić.

Tvrtka Eurospin H registrirana je u listopadu prošle godine s osnivačkim kapitalom od 37 i pol milijuna kuna, a u veljači je preimenovana u Eurospin Hrvatska.

Inače, Eurospin Hrvatska je na svojim stranicama oglasio interes za kupnju nekretnina u svim hrvatskim gradovima s više od deset tisuća stanovnika, kao i potragu za radnicima.

U pripremi velika izložba i tvornici Čelik

Gradski muzej Križevci za iduću godinu priprema veliku izložbu o nekadašnjoj tvornici Čelik. Prikupljaju fotografije, informacije, priče i sjećanja vezana uz nastanak tvornice.

– Zamislili smo je u više etapa i kroz više tematskih cjelina. Arheološki dio vezan uz željezo pripremit će Lana Okroša Rožić, kroz priču o cehovima obradit ćemo metalske i strojarske obrte koji su na gradskom području djelovali- otkrila nam je ravnateljica muzeja Tea Hatadi koja s Ozrenom Blagecom radi na priči o cehovima. Dodala je da je predviđeno i organiziranje konferencije, odnosno skupa na kojem će sociolog Sandro Novosel sociološki obraditi razdoblje od raspada Čelika do danas. (GPP)

Advertisement