U utorak tribina o čitanju i sporazumijevanju

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Gradska knjižnica „Franjo Marković” u povodu  Mjeseca hrvatske knjige pozivaju na tribinu i predstavljanje knjige Čitanjem do (spo)razumijevanja u kojoj će gošća biti autorica knjige, prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić s  Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Tribina će se održati u utorak, 5. listopada 2019. u 19 sati u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice „Franjo Marković”, a program će moderirati Danijela Zagorec, prof.

 

Anita Peti-Stantić rođena je u Virovitici, a u Zagrebu je završila osnovnu i srednju školu te se 1985. upisala na Filozofski fakultet, jednopredmetno na jugoslavistiku (danas: Odsjek za kroatistiku) i istovremeno dvopredmetno na klasičnu filologiju. Diplomirala je u listopadu 1989. s diplomskim radom Ironija u dramaturgiji Antuna Šoljana. Magistrirala je na Sveučilištu Yale, a poslijediplomski studij je nastavila na Sveučilištu u Beču pod mentorstvom akademika Radoslava Katičića. Doktorirala je 2002. s temom Poredbena sintaksa ličnih zamjenica u južnoslavenskim jezicima pod mentorstvom prof. Ive Pranjkovića.

Redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Radove objavljuje u domaćim i stranim znanstvenim publikacijama, a sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te održala niz pozvanih predavanja na inozemnim sveučilištima, europskima i američkima. Od 2006. vodila je znanstveni projekt pod naslovom Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice. Osim znanstvenih monografija (Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa, 2008) i suvremene sociolingvistike (Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije, 2013; Language Planning and National Identity in Croatia, 2014, obje s kolegom Keithom Langstonom), autorica je Velikog slovensko-hrvatskog i hrvatsko-slovenskog rječnika (2014) i prevoditeljica sa slovenskog i engleskog. Zajedno s Vladimirom Velički napisala je i priručnik Jezične igre za male i velike.

U dva je navrata boravila u Centru za kognitivna istraživanja Sveučilišta Tufts u Americi, kao Fulbrightova stipendistica i kao znanstvena suradnica, kad je s prof. Rayem Jackendoffom radila na projektu hijerarhije gramatičkih struktura, u kojem se posebno bavila osobama s afazijom i fonološko-semantičkim i sintaktičko-semantičkim sučeljem u informacijskoj strukturi rečenice

U posljednjih je pet godina zaokupljena istraživanjem suodnosa gramatičke i leksičke strukture jezika s različitih teorijskih lingvističkih i psiholingvističkih, eksperimentalnih stajališta. Tome je uvelike pridonio boravak u Centru za kognitivne studije Sveučilišta Tufts u SAD (2013. – 2015.), gdje je uz suradnju s Rayem Jackendoffom imala prilike sudjelovati na tjednim znanstvenim seminarima, kako na samom sveučilištu, tako i na sveučilištima Harvard i MIT (sudjelovanje na seminarima N. Chomskog).

Osim sociolingvističkih tema, danas su u središtu njezina interesa kognitivna lingvistika, osobito informacijska struktura. Uz to se bavi proučavanjem lingvističkoga statusa pacijenata s afazijom i gramatikama nasljednih govornika.

Kao urednica, osnovala je i godinama vodila biblioteku za mlade Krijesnica u izdavačkoj kući Golden Marketing, a 2007. u izdavačkoj kući Algoritam osnovala je biblioteku za mlade Arboretum Electa. Na hrvatski je sa slovenskoga prevela knjigu Mete Grosman U obranu čitanja: čitatelj i književnost u 21. stoljeću (Algoritam, 2010.), a tijekom svoga boravka na Sveučilištu Tufts surađivala je s Maryanne Wolf i Stephanie Gottwald u Centru za čitanje i lingvistička istraživanja te se specijalizirala za RAVE-O metodu.

Od 2015. voditeljica je radne skupine u okviru COST akcije IS1401 unutar koje se istraživači iz 27 zemalja bave istraživanjem razvojnih vidova čitalačke pismenosti i čitalačke kompetencije. U tom je svojstvu održala više plenarnih i pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama. U okviru projekta HRZZ Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture, koji vodi od 2017. organizirala je istraživanje konkretnosti, predočivosti, dobi usvajanja i relativne čestoće 6000 riječi koje je rezultiralo Hrvatskom psiholingvističkom bazom. U suradnji sa savjetnicima iz Agencije za odgoj i obrazovanje organizirala je niz radionica o podučavanju vokabulara i struktura teksta, a ta će se suradnja nastaviti i u budućnosti.