Novi naslovi u Gradskoj knjižnici Franjo Marković

Stručno-znanstveni odjel ZORAN HOMEN: POLA STOLJEĆA SLIKARSTVA / tekstovi Zdenko Balog…et.al.]; [fotografije Petar Feletar, Zoran Homen i albumi obitelji Homen] ; – Zagreb: Izdavačka kuća Meridijani, 2019.

U prosincu 2019. godine u izdanju izdavačke kuće Meridijani izašla je Monografija o poznatom Križevačkom slikaru Zoranu Homenu. U nastavku je dio iz proslova Dragutina Feletera , jednog od urednika knjige:
„Superrealizam s emotivnom dimenzijom
Hrvatski slikar Zoran HOMEN iz Križevaca (1951.), zapravo je već mnogo ranije trebao dobiti monografiju o njegovu velikom i imaginativnom slikarskom opusu. Ali, uvijek je bio toliko zaokupljen slikanjem, kao i društvenim i znanstvenim djelovanjem, te glazbom, da je taj oblik javne prezentacije nekako ostavljao po strani. U neku ruku, možda se taj zaostatak pokazao dobrim, jer se sada nakon točno pola stoljeća od njegova prvog izlaganja (Slikarstvo mladih, Đurđevac, 1969.), može Homenov golemi slikarski opus cjelovitije sagledati i ocijeniti. S obzirom da je Homen dosad naslikao gotovo tisuću slika, uglavnom u tehnici ulja na platnu. pastelom i akvarelom, bilo je vrlo teško, pa i odgovorno, odabrati samo 160 radova koje prezentiramo u ovoj knjizi. Poznavatelji Homenova slikarstva reći će da li smo u tomu uspjeli. Po ocu Bokeljanin (Prčanj), a po majci Podravec (Đurđevac), spojio je dva kraja, dodavši kasnije i Kalničko prigorje, u svojim slikama i tematski, i po izričajnoj snazi, i poetici. Veliki talent pokazao je već u gimnazijskim danima, naslikavši nekoliko „ozbiljnih“ slika sa svega 16 godina (1967.). Kao Picok, provevši djetinjstvo i mladost u Đurđevcu, u početku je bio blizak naivnom slikarskom izričaju, pa se od 1969. do 1971. bavio i modeliranjem u glini, a 1976. bio je jedan od prvih članova Likovnog udruženja u središtu Picoklanda. Kako piše lgor Zidić, njegova savršena tehnika, već u početku zrela i pouzdana, zahtijevala je svoju funkcionalizaciju. Homen je svoju stvaralačku nišu i svoj upečatljiv rukopis, našao u poetiziranom superrealizmu, u kojem je njegovo osobito slikarsko umijeće moglo doći do izražaja. U tom virtuoznom vladanju hiperrealističkim kistom, uz stalno napredovanje i brušenje, ostao je od početaka 1977. (na odsluženju vojnoga roka) sve do danas. Od 1978. živi u Križevcima, gdje je primljen u Gradski muzej za kustosa arheologa, pa su u tom okruženju nastala gotovo sva njegova djela. Kada su mu 1981. na 16. Zagrebačkom salonu bile izložene dvije slike, bilo je očito da se na hrvatskom likovnom nebu rodila nova, talentirana zvijezda. …
… Valja na kraju naglasiti i uspješnu Homenovu ulogu kao sudionika mnogobrojnih likovnih kolonija i susreta, te kao voditelja većeg broja likovnih radionica i tečajeva, pogotovu na području sjeverozapadne Hrvatske. Time je kao slikarski znalac dao veliki prinos popularizaciji likovnih umjetnosti i otkrivanju novih slikarskih talenata. …
Dragutin FELETAR“

Beletristika – ZABOR ILI PSALMI / Kamel Daoud; – Zaprešić: Fraktura, 2019.
Pisac je jedina djelotvorna smicalica protiv smrti. Ljudi su pokušavali s molitvom, lijekovima, magijom, ponavljanjem ajeta ili mirovanjem, ali samo je Zabor našao rješenje: pisati. Kao što je Šeherezada pripovijedanjem odgađala svoju smrt, mladić iz zabitog sela Abukira svoje susjede održava na životu svojim nesvakidašnjim talentom.
Praunuk tkalje ćilima s juga Alžira, Zabor je odmalena bio poseban, što je u primitivnoj sredini značilo obilježen, a nakon što ga se obitelj odrekla, jedina mu je podrška teta Hadžer. No kad mu se otac Hadži Brahim nađe na samrti, Zabor dobiva priliku da ga održi na životu i dobije konačno priznanje svoje obitelji. Ipak, odluka da potvrdi svoj magični talent ili se ipak opredijeli za običan život nije nimalo laka.
“Zabor ili Psalmi” drugi je, više godina očekivani roman alžirsko-francuskog pisca Kamela Daouda, u kojem on iskazuje svu raskoš svojeg spisateljskog talenta. Autor ispisuje potresnu priču o potrebi da se piše čak i kad okolnosti piscu nikako ne idu na ruku, a njegov ga rad može dovesti u pogibelj.

Dječji odjel – VLAKIĆ I ANA PUTUJU U SVETI PETAR OREHOVEC / Josip Petrlić Pjer; likovni predlošci i naslovnica Tijana Mamić ; ilustracije djeca OŠ Sveti Petar Orehovec. – Koprivnica: Vošicki j.d.o, 2019.
U današnjem izboru novih naslova nalazi se još jedan poznati Križevčanin. Riječ je o Josipu Petrliću Pjeru, pjesniku i piscu, čija je najnovija knjiga za djecu Vlakić i Ana putuje u Sveti Petar Orehovec izašla u izdanju Izdavačke kuće Vošicki iz Koprivnice.

U nastavku je ulomak iz recenzije knjige urednika Darka Pernjaka:
„Pjer nam, duboko posežući za djetetom u sebi, donosi razigranu, na trenutke veselu, na trenutke tužnu, priču o Ani i vlakiću, sa snažnim, ali nimalo pretencioznim, fantastičnim elementima.
Djevojčica Ana slijedeći točna uputstva odraslih, kreće na putovanje vlakom, na ispravnom peronu čeka vlak koji ne dolazi. Zabrine se, počinje se prepuštati strahu. Upravo kao što bi i dijete reagiralo, pripovjedač u tom trenutku pozove maštu u pomoć. Zaboravljeni vlakić sa slijepog kolosijeka osjeća njenu tjeskobu, budi se, oživljava i nudi joj nesebično svoju pomoć, ne sluteći niti očekujući da će za taj čin biti nagrađen. Ana i vlakić s jasnim ciljem hrabro kreću u avanturu koja uskoro završava van tračnica, u mjestu Sveti Petar Orehovec u koji vlak još nikad nije stigao i koje će vlakiću uskoro postati novi dom.

Priča o Ani i vlakiću ispričana je uvjerljivom dječjom fascinacijom u kojoj racio ostaje u drugom planu, sa suptilno protkanom porukom da treba vjerovati u sebe i dobrotu okoline, da
se dobro – dobrim nagrađuje. Darko Pernjak, urednik“
Knjiga je zamišljena kao dio tzv. Križevačke trilogije koja se sastoji od tri knjige za djecu, tematski vezane za Križevce i okolicu, “Princeza Hedy”, “Vlakić i Ana putuju u Sv. Petar Orehovec” te “Štatutko i Marcel Kiepach”. Druga dva djela trilogije trebala bi izaći tijekom 2020. g.

Knjige za mlade – GREGOV DNEVNIK: STARA ŠKOLA / Jeff Kinney; – Zagreb: Mozaik knjiga, 2019.
Gregov dnevnik: Stara škola deset je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
U dobra, stara vremena život je bilo ljepši. Ili, zapravo, nije?
To je pitanje koje muči Grega Heffleyja kad njegov grad dragovoljno izvuče utikač i odrekne se elektroničkih uređaja. Ali suvremeni život nosi svoje prednosti, a Greg nije stvoren za svijet kakav je bio nekada.
Dok napetost sve više raste u domu obitelji Heffley, a i izvan njega, hoće li Greg pronaći način da preživi? Ili je povratak na „staru školu“ jednostavno pretežak za klinca Gregova kova?