Predstavnica udruge HERA sudjelovala na Konferenciji visoke razine “Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit”

30. i 31.siječnja 2020.godine u Zagrebu je održana dvodnevna konferencija visoke razine “Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit” u organizaciji Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Repoblike Hrvatske. Na konferenciji, uz visoke predstavnike nadležnih institucija i ključnih dionika nacionalne razine, sudjelovali su i predstavnici/e država članica, EU institucija te predstavnici/e organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i akademske zajednice. Na konferenciji je sudjelovala i predstavnica udruge ”HERA” Križevci.

U radu Konferencije, kroz četiri panela raspravljalo se o utjecaju prepreka većeg sudjelovanja žena na tržištu rada. Cilj konferencije bio je razmotriti prepreke, na razini EU-a, s kojima se žene suočavaju kod mogućeg ulaska, vraćanja ili odustajanja od sudjelovanja na tržištu rada ali i iznalaženje mogućih rješenja, odnosno mjera ublažavanja negativnih učinaka tih prepreka. Konferenciju je otvorila ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković.  Putem video poruke obratila se povjerenica Europske komisije za pitanja jednakosti Helena Dalli ukratko predstavivši stanje u EU vezano uz žene i tržište rada. Kazala je kako jaz spolova u sudjelovanju na tržitu rada EU košta 3 posto GDP-a.

Kao prepreka pravednijem i uspješnijem sudjelovanju žena na tržištu rada posebno je istaknuto uznemiravanje i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu kojim su najviše pogođene mlade žene te pripadnice/ici različitih manjinskih i ranjivih skupina. Profesor sa Sveučilišta u Manchesteru Helge Hoel u svojem je izlaganju upozorio na preširoko tumaćenje pojmova uznemiravanje i seksualno uznemiravanje u regulativi. O ovome su na panelu, među ostalima, govorile Dubravka Šimonović, izvjestiteljica UN-a o nasilju prema ženama, Jackie Jones (FEMM Committee, EP) i Valentina Beghini (International Labor Office) koja je predstavila novu ILO Konvenciju i Preporuku o uklanjanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.

Tijekom rasprave na panelu posvećenom dugoročnoj skrbi za ovisne članove obitelji naglašeno je kako ovaj teret pada najvećim dijelom na leđa žena, pogotovo u sredinama gdje je to dio tradicije. Opterećenost žena sa skrbi o obitelji značajno utječe na njihovo nesudjelovanje na tržištu rada. Poseban demografski izazov je starenje stanovništva EU, a upravo su žene nositeljice formalne i neformalne skrbi o starijima. Irene Moozova, direktorica Europske komisije za jednakost, kazala je kako bi se trebalo ići u smjeru razbijanja sektorske podjele poslova prema spolu koliko je to god moguće.

Na zatvaranju konferencije, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Margareta Mađerić istaknula je da je usvajanje digitalnih vještina, suzbijanje stereotipa, bolja regulacija nestandardnih oblika rada, ravnoteža poslovnog i privatnog života, osiguravanje dovoljno servisa za brigu o djeci i starijima te radna okolina u kojoj nema seksualnog uznemiravanja put prema snažnijem sudjelovanju žena na tržištu rada.

Posebno emotivan nastup imali su britanski sudionici Konferencije, Helge Hoel i Jackie Jones, u kontekstu netom izglasanog sporazuma o Brexitu. Konferencija pod hrvatskim predsjedanjem “Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit” ujedno je označila kraj njihovom sudjelovanju na ovaj način u EU obitelji.