Novi naslovi u Gradskoj knjižnici Franjo Marković

Stručno – znanstveni odjel: ROĐENJE NOVOVJEKOVNE ZNANOSTI U EUROPI / Paolo Rossi; – Zagreb: In.Tri, 2019.
Rossi kao iskusan pisac i erudit ne pokazuje samo kako funkcionira ljudski um u vrijeme velikih društvenih mijena, nego nizom nevelikih i jasno pisanih poglavlja pokazuje kako su znanstvenici radili na stvaranju bitno nove, dinamične slike svijeta, pružajući prirodna i racionalna objašnjenja prirodnih pojava, a do kojih su dolazili motrenjem pojava, postavljanjem hipoteza, izgradnjom teorija, njihovom provjerom pokusom, te po mogućnosti njihovim potvrđivanjem pretačući ih u matematički oblik.

Beletristika: NADOHVAT / Ena Katarina Haler. – Zagreb: V.B.Z., 2019.
Nadohvat je prvi suvremeni književni tekst koji jasnim ženskim glasom pripovijeda stvarnu priču o kontroverznim zbivanjima iz naše novije povijesti.
U realističkom ključu i s čestim lirskim momentima roman uvjerljivo prikazuje seoski život Banovine, koji ljudi toga kraja nastoje voditi i u duboko tragičnim okolnostima Drugog svjetskog rata. A onda se kadar s njihova najbližeg susjedstva širi na čitavo mjesto Zrin, toponim dotad znan tek kao sjedište plemića Šubića Zrinskih, dok se epizodno oživljava i salonsko ozračje ratnog Zagreba.
Ena Katarina Haler u svom romanesknom prvijencu ratnu traumu više generacija ispisuje sigurnim rukopisom, bez politizacije, patetike i tekstualnih viškova. Njen prostorno i vremenski razveden, a opsegom i temom velik roman o ratu i zlu koje na različite načine ulazi u naš svijet, u suštini je vrlo osobna pripovijest o odrastanju i dvama naraštajima mudrih žena.
Nadohvat je dirljiv ispovjedni tekst, dobrohotan i iscjeljujuć, koji potiče na promišljanje, otvara rane, ali zauzvrat nudi i utjehu, čak lijek. Autentičan dokument ruralnog življenja banijskog kraja u neprestanom izmjenjivanju ratova i poraća, Ena Katarina Haler vještom literarizacijom usložnjava do snažnog antiratnog romana.

Dječji odjel: MIONA, DAJ ŠUTI! / Silvija Šesto; ilustracije Boris Kugler. – Zagreb: Naklada Semafora, 2019.
Tekst „Miona, daj šuti“ pomalo je distopijska priča koja počinje na Zrinjevcu u trenutku kad majka, a nakon što se preko volje poigrala s djetetom, sretne prijateljicu i izgovori ono poznato „daj šuti“ u trenutku kad je dijete doista imalo nešto bitno za reći. Ta, zar dijete ikada govori nešto nebitno?
Tu se pokreće priča koja prati život majke i djevojčice te cijele obitelji a kao posljedica ignoriranja najmlađih. Jer djeca nisu tek privjesak a tako često to biva, tako često s djecom ne razgovaramo, ne odgovaramo im na pitanja niti ih im postavljamo.
Što bi bilo da je majka toga, dana posvetila nekoliko sekunda svome djetetu? Priča bi krenula u sasvim drugom smjeru, no autorica karikiranjem izoštrava pogubnost ignoriranja najbitnijeg: komunikacije. Živimo u svijetu pametnih telefona, a zapravo smo često gluhi jedni prema drugima, osobito prema najmlađima kojima prečesto nudimo materijalno u zamjenu za duhovno, a tu zamjene nema.
Kroz grad, djevojčicu Mionu prati golub Išišar, koji joj „nadoknađuje“ mamu.
Naslov „Miona, daj šuti“ ilustrirao je akademski slikar i ilustrator Boris Kugler.

Knjige za mlade: JUNACI SA ZELENOG BRIJEGA / Ratko Bjelčić. – Sisak: Vlastita naklada, 2019.
Junaci sa Zelenog brijega je Eko-roman za stariji osnovnoškolski uzrast s elementima detekcije, krimića, ekologije, prijateljstva i ljubavi.
Grupa dječaka iz Zelenog brijega nailazi na ilegalno odlagalište punog kutija sa smrdljivim, pokvarenim mesom. Kreću u detekciju otkrivanja tvorca smetlišta. Put ih vodi prema dvoje potencijalnih krivaca: vršnjakinji Noah i obližnjoj prodavaonici “Mesnice Turk”. Da bi dokazala svoju nedužnost, Noah kreće u otkrivanje počinitelja. U tom ju otkrivanju, zajedno s glavnim junakom, otmu negativci. Istovremeno, svaku noć, nešto iza ponoći, serijski paljivač pali kontejnere stanara zgrada u gradskoj četvrti u kojoj žive dječaci i Noah.
Roman ima neočekivan završetak, s likovima u kojima se lako može prepoznati i s kojima se lako saživjeti, te je zanimljiv i zrelijem čitateljstvu, posebno roditeljima, koji će rado zaviriti u način kako njihovi mladi razmišljaju.