INTERVJU Danijel Šaško: „Svijest društva o otpadu će se morati mijenjati i ova kriza nam dokazuje da bez puno toga možemo preživjeti“
Povodom Dana grada Križevaca razgovarali smo sa zamjenikom gradonačelnika Danijelom Šaškom (37) o izvedenim, aktualnim i planiranim projektima gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Marijom Rajnom (HSS). Šaško je lokalni dužnosnik u prvom mandatu, koji je osvojio na izborima 2017. godine uz tada nezavisnog kandidata Rajna. Po struci je diplomirani inženjer elektrotehnike, radio je kao projektant i privatni poduzetnik, a stekao je i pedagoško-psihološke kompetencije koje su mu dobro došle u volonterskom radu s djecom i mladima u tehničkoj kulturi i amaterskom biciklizmu.
Prošlo je gotovo tri godine otkako je vaša nezavisna opcija pobijedila na lokalnim izborima, a posljednji put smo Vas intervjuirali početkom 2018. koju ste najavili kao godinu digitalne transformacije gradske uprave. Jeste li to i u kojoj mjeri uspjeli ostvariti?
Te godine smo uveli sustav upravljanja dokumentima u gradsku upravu koji podržava i digitalni potpis, čime su se neki gradovi naveliko hvalili dosta kasnije od nas. Nažalost, ispada da ostatak države, pogotovo državne institucije, još nije spreman na taj korak, pa se digitalni potpis tek početkom ove godine počeo pomalo uvoditi u neke ustanove. Po svemu sudeći, ova kriza će to ubrzati. Osim toga, uveli smo i geoinformacijski sustav koji je djelomično dostupan i građanima dok se u upravi on uglavnom koristi za prostorna planiranja. Svakodnevno digitaliziramo sve baze, popise i sve što se može prebaciti sa papira u računalo. Sigurno je da smo dobrim dijelom uspjeli, no to je proces koji će trajati još nekoliko godina.
Dužnost zamjenika križevačkog gradonačelnika, uz Vas, obavlja i Mario Martinčević (HSS). Kako ste podijelili resore i kakvom biste ocijenili suradnju do sada? Nerijetke su opetovane kritike oporbenog HDS-a da su dva zamjenika preskupa za Križevce, kako to komentirate?
Mario se uglavnom bavi problemima mjesnih odbora, odnosno prigradskim naseljima. Svjesni smo da je pola našeg grada ruralno stanovništvo, kao i više od pola površine. S tim rečenim jasno je da to ne može biti prepušteno slučaju, tako da je on uglavnom na terenu. Ja sam pak puno više u projektima koji se provode u samom urbanom dijelu grada. Kad su pak u pitanju veliki projekti, poput aglomeracije, obojica smo uključeni koliko je potrebno. Jesu li dva zamjenika nužna ili ne o tome bi se dalo raspravljati, no ima li posla za dva zamjenika – svakako da ima. U normalnim okolnostima, prije korona krize, gotovo da nije bilo dana kad bi on ili ja završavali posao nakon osam radnih sati. Realno, Grad može funkcionirati i bez vodstva, kao što i države ponekad funkcioniraju bez vlade, pa bi tako vjerojatno mogao i bez ijednog zamjenika. Druga je pak stvar u kojem će smjeru ići razvoj grada, kojom brzinom i kojom kvalitetom.
Da se nadovežemo na pitanje o suradnji u “gradskom kabinetu” – kako ste reagirali na ulazak Rajna i Martinčevića u Hrvatsku seljačku stranku prije dva mjeseca? Vi ste ostali nezavisni, kao i osmero gradskih vijećnika s nekadašnje Rajnove liste građana. Kako funkcionira politička suradnja s novom strankom, uz lokalni SDP, u vladajućoj većini?
Kao što je rečeno, ja nisam ušao u HSS i to je djelomični odgovor kako sam reagirao. Život je nepredvidljiv, kao što vidimo i zadnjih dana, no u politici je to još posebno istaknuto. Stvari se mijenjanju svakodnevno i iako smo prvobitno zamislili jedan politički put ostvaruje se drugi. No, operativno se ništa nije promijenilo, suradnja svih nas je ostala na istoj razini.
U gradskoj upravi se, doznajemo, razgovaralo, na relaciji sindikata i uprave, o materijalnim pravima zaposlenika i njihovoj promjeni zbog aktualne situacije. Kakav je dogovor? Hoće li biti smanjenja plaća, rezanja dijela prava? O kojim se iznosima radi?
Za sada je dogovor da plaće ostaju, a ukidaju se druga prava poput uskrsnice koja nije isplaćena. No, to u ovom trenutku ne mora biti zadnja odluka obzirom da ćemo efekte na proračun tek vidjeti kroz nekoliko idućih mjeseci. Ukoliko bude nužno rezat ćemo dalje.
Okrenimo se projektima. Jedan od godinama najiščekivanijih je zasigurno rekonstrukcija atletske staze u Križevcima, čija je prva faza nedavno dovršena. Kada možemo očekivati nastavak uređenja koje uključuje postavljanje tartan staze? Razmatra li se mogućnost da se broj traka poveća na osam?
Staza je u prvoj fazi pripremljena za tartan, ostali su još samo unutarnji polukrugovi za urediti. Iako su neki tzv. stručnjaci predlagali da stavljamo tartan na staru stazu ispalo je da ona ne zadovoljava norme po širini na lukovima i da je potrebno rekonstruirati odvodnju pa smo se na kraju odlučili na taj korak. Sada se čekaju rezultati natječaja prekogranične suradnje gdje je prijavljen ostatak radova. Nažalost, rezultati kasne već četiri mjeseca, a bojim se da ova situacija nije pridonijela ubrzanju. Ukoliko na tom natječaju ne dobijemo sredstva, svakako ćemo ići u daljnje radove sa sredstvima Grada.
Na obližnje pomoćno igralište NK Radnik Križevci konačno se, nakon desetljeća čekanja, stavila prijeko potrebna ograda kako bi se svi nogometaši koji treniraju, a među kojima je i mnogo djece, zaštitili od prometa. Planiraju li se daljnja ulaganja u igralište, stadion i tribine te popratne klupske prostorije i svlačionice?
Kao i na pitanju o atletskoj stazi odgovor je sličan. Naime, i tu je dio radova prijavljen na isti natječaj, a odnosi se na natkrivanje tribine i uređenje parkirališta. Neovisno o rezultatima, ove godine ćemo se još svakako posvetiti uređenju pomoćnog igrališta i postaviti novu rasvjetu.
U predizbornoj kampanji najavili ste programe za lokalne poduzetnike. Što je do sada učinjeno i koje ste korake poduzeli ili planirate zbog podrške gospodarstvu čije su aktivnosti posljednja dva mjeseca zaustavljene zbog epidemije novog koronavirusa?
Dvije godine smo provodili natječaje s potporama za lokalne poduzetnike dok smo ove odlučili opremiti prostor u RCTP-u CNC opremom koju će moći koristiti svi koji će imati potrebu. Tako ćemo kroz idućih par godina pomagati ciljano nekim branšama. Ova kriza će zasigurno imati ogromne posljedice na gospodarstvo i mi smo za sada odlučili osloboditi sve naše poduzetnike plaćanja komunalne naknade za najmanje tri mjeseca. Također ćemo ugostitelje osloboditi plaćanja terasa, a poduzetnicima koji nisu smjeli raditi preuzet ćemo fiksni dio plaćanja odvoza otpada.
Kakve su reakcije građana i OPG-ova na inicijativu i web platformu Zdravo Križevci, pokrenutu nedavno s ciljem povezivanja lokalnih proizvođača hrane i kupaca? Hoće li je se nadograđivati i kad pandemija koronavirusa prođe?
Reakcije građana tek polako dolaze i uglavnom su pozitivne dok je većina OPG-ova pozitivno iznanađena. Najbolje prolaze proizvođači s više proizvoda i bržom dostavom. Prvi korak je bio samo uspostava kataloga proizvođača te promocija na društvenim mrežama. Sada već imamo i ponešto profesionalnih fotografija i svakodnevno nadograđujemo web platformu. Cilj je svakako nastaviti i nakon pandemije. Sljedeći koraci bit će jednostavnija narudžba za korisnike, jednostavnija dostava za prodavače te sama provedba plaćanja. Puno je tu još izazova za riješiti no svakodnevno radimo na tome i ne sumnjam da ćemo dugoročno promijeniti način kupovine proizvoda lokalnih OPG-ova i približiti ih većem broju online kupaca.
Nakon javnog natječaja i provedene selekcije izabran je novi direktor Križevačkoga poduzetničkog centra. Kakva su očekivanja gradske uprave, osnivača KPC-a kao tvrtke? Posebno se to tiče njegove uloge u ovo korona doba kad je na pomolu nova ekonomska kriza.
Križevački poduzetnički centar je od svog nastajanja do dana današnjeg uvijek bio trošak gradske uprave. Krajem prošle godine Grad je ponovo osigurao financije kako KPC ne bi poslovao s gubitkom. Jedno od očekivanja od novog direktora je i osiguravanje većih prihoda na tržištu, prvenstveno kroz razne natječaje i fondove, ali i same usluge koje mogu pružati. Osim toga, KPC bi trebao biti prva pomisao svakog poduzetnika u ovom gradu kad zatreba pomoć u bilo kojem smislu. Kako će se brzo novi direktor prilagoditi na najavljenu krizu ostaje nam za vidjeti, no svakako računamo na njegovu inovativnost, ali i dosadašnje iskustvo u financijskom sektoru.
Znatan broj sugrađana svakodnevno gravitira Zagrebu zbog radnog mjesta. Jeste li s Hrvatskim željeznicama razmatrali mogućnost prigradske željezničke linije Križevci-Zagreb, kako putnici koji ujutro na toj relaciji putuju na posao više ne bi morali svakodnevno iščekivati hoće li vlak iz Koprivnice ili Varaždina kasniti, a što je prečesto slučaj?
Svakako je u planu dogovoriti brzu liniju do Zagreba čim završe radovi na drugom kolosijeku. Za sada stvari s radovima ne izgledaju dobro i rokovi se stalno pomiču. No, da ostanemo optimistični, ipak se nešto radi i vjerujem u velik skok u kvaliteti usluge HŽ-a kad se jednom završi. U planu je također i novo veliko parkiralište koje je HŽ već trebao, mogao i htio izgraditi no zbog državne administracije i to se zakompliciralo.
Odmah od željezničkog kolodvora u smjeru centra Križevci bi trebali dobiti novi park, a u neposrednoj blizini pruge počeli su i radovi na desetljećima iščekivanom nadvožnjaku. S obzirom na složenost projekta izgradnje nadvožnjaka, mogu li građani park očekivati prije, koji su uopće rokovi za oba projekta?
Park je u fazi izrade dokumentacije, prikupljali smo ideje građana kroz anketu o zelenoj infrastrukturi i sad čekamo idejno rješenje. Nadam se prvoj sadnji već ovu jesen, za što imamo i osigurana sredstva u proračunu. Što se tiče nadvožnjaka, rok za završetak je lipanj 2021. i za sada radovi idu prema planu. Grad je, također do tog roka, u obvezi izgradnje spojne ceste u produžetku Gundulićeve ulice.
Još malo o infrastrukturi. Dio ulice Ferde Kerna i dalje je bez asfaltirane ceste, a na tom se dijelu nalazi desetak naseljenih kuća. Ima li Grad u planu učiniti nešto po pitanju asfaltiranja tog dijela? Potpada li ta ulica pod nedavno potpisan projekt aglomeracije, koji iz gradske uprave najavljujete kao najveći europski infrastrukturni projekt u Križevcima?
Gotovo od prvog dana mandata krenuli smo s asfaltiranjem cesta u samom gradu koje još nisu imale asfalt. I ove godine ćemo ih riješiti nekoliko pa s idućom godinom vjerujem da nam neće ostati nijedna. Ferde Kerna je u obuhvatu aglomeracije i kako smo vjerovali da će taj projekt odvodnje u aglomeraciji Križevci krenuti ranije tako nismo htjeli ići s asfaltiranjem ranije. Stvari su se konačno pomaknule i kad jednom radovi krenu vjerujem da će Ferde Kerna kao i Karane biti prve na redu.
A aglomeracija Križevci, što sve građani mogu očekivati od tog projekta za koji je osigurano oko 180 milijuna nepovratnih europskih sredstava?
Projekt odvodnje u aglomeraciji Križevci je prvenstveno rekonstrukcija i izgradnja odvodnje, s ciljem što više otpadnih voda pročistiti kroz novi pročistač koji je također dio projekta. Ipak, jednim dijelom se preklapa i izgradnja vodoopskrbe. Nakon obavljenih podzemnih radova pristupa se sanaciji cesta ili nogostupa. Iako je je to najveći pojedinačni projekt koje će Križevci vidjeti u jako dugo vremena, većina građana to vjerojatno neće doživjeti kao nešto spektakularno, obzirom da se sama odvodnja odnosno kanalizacija uzima zdravo za gotovo. Tamo gdje će građani dobiti vodu benefiti će ipak biti puno vidljiviji. Sam Grad sudjeluje s relativno malim postotkom no na kraju je to ipak jako velik novac za nas. Za sada to ispada oko 17 milijuna kuna koje je potrebno osigurati za sufinanciranje, a već smo sada svjesni da neće sve sanacije biti opravdani trošak projekta i da će Grad u konačnici izdvojiti znatno više novaca. Pozivam građane na strpljenje za početak radova, a još više strpljenja očekujem kad radovi počnu u njihovim ulicama što bi moglo biti krajem ove godine.
Građani vam zamjeraju poskupljenje komunalnih usluga. Smatraju da što više odvajaju Komunalno poduzeće više zarađuje. Kakvo je stanje oko otpada i zašto poskupljenja?
Država je donijela novu uredbu o gospodarenju otpadom koju, da bi zadovoljili, jednostavno morate povećati cijene jer vam svi troškovi rastu. Puno je bilo promjena i komunalno poduzeće se još uvijek prilagođava. No da ne bi bilo tako jednostavno u međuvremenu je na Vladi donijeta nova uredba koja će opet iziskivati prilagodbe. Trenutno sve stoji zbog krize. Svi gradovi koji rade kako uredba nalaže povećali su cijene, a oni koji još nisu hoće vrlo brzo. Građani pak moraju shvatiti da je otpad problem 21. stoljeća i da je najjeftinije bilo zatrpavati ga na odlagalištu. Zabluda koja kruži među narodom, ponekad i medijima, da otpad možete dobro prodati. Istina je pak da komunalno poduzeće prikupi samo onaj otpad za koji zatim plaća zbrinjavanje. Prvenstveno tu mislim na plastiku i tekstil za koji plaćamo i po nekoliko stotina kuna po toni. Papir se još uvijek uspijeva prodati, no njegova cijena pada iz mjeseca u mjesec i pitanje je kad ćemo i za njega plaćati. Na zapadu, s kojim se uspoređujemo, postoje energane odnosno kod nas zloglasne spalionice. Poznat primjer koji se uvijek navodi je Beč koji ima čak dvije unutar grada, a već godinama je u vrhu po kvaliteti života na cijelom svijetu. Slična situacija je i u Kopenhagenu.
Treba reći da na svijetu ne postoji sretno rješenje zbrinjavanja otpada. Jedino rješenje je da ga počnemo proizvoditi manje jer mi uporno pokušavamo pronaći rješenja za posljedice, a nikako da se dotaknemo uzroka – krivog pakiranja proizvoda, jednokratnih proizvoda kao i pretjerane kupovine stvari koje nam ne trebaju. Na svijetu ima proizvedene odjeće za sedam generacija, a posljedica su svakodnevno puni kontejneri za tekstil koje Komunalno poduzeće ponekad prazni i dva puta dnevno te plaća za njihovo zbrinjavanje. Svijest društva će se morati mijenjati i ova kriza nam dokazuje da bez puno toga možemo preživjeti.
Kakvo je stanje s biciklističkim stazama u gradu? Nekim građanima je i dalje nezgodno koristiti nogostup koji čitav zauzmu obje biciklističke trake, kakva je praksa vani? Kad smo već kod staza, u kojoj je fazi najavljena uspostava i uređenje poučne staze oko jezera Čabraji?
Biciklističke staze u Hrvatskoj su jedna vrlo kompleksna tema kojoj bismo mogli posvetiti cijeli intervju. Republika Hrvatska je donijela pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi tek prije tri godine i on nažalost ima dosta nedorečenosti. Elaborat usklađenja naših staza s tim pravilnikom izrađuje se već pola godine i u međuvremenu smo održali brojne sastanke sa raznim dionicima iz prometnih ustanova, MUP-a, ministarstva prometa itd. Na kraju ispada da je to gotovo nemoguća misija i da se zapravo nijedan grad nije uspio u potpunosti prilagoditi. Mi ćemo ipak uskoro imati jedno rješenje koje će, nadam se, zadovoljiti i građane i prometnu struku. Nogostup koji je kompletno pretvoren u biciklističke staze nije praksa nigdje u svijetu no dijeljena pješačka biciklistička staza je praksa u svim zapadnim zemljama. To se naravno ne odnosi na bilo koju stazu već tamo gdje je to moguće ostvariti zbog širine i, najbitnije, malog broja sudionika na stazi.
Staza oko Čabraja je spremna za raspisivanje javne nabave što ćemo i učiniti kroz idućih mjesec dana. Očekujem završetak radova do početka ljeta.
Mnoge gradske manifestacije s javnim okupljanjima, koje su trebale biti u ožujku i travnju, uključujući i priredbe uz Dan grada, odgođene su za neka zdravija vremena, a dio je i odgođen. No, što je s nadolazećima, najmasovnijima? Mislimo na najstariju pučku manifestaciju u gradu i županiji Križevačko veliko spravišče, a i Danima svetog Marka Križevčanina u rujnu? Konkretno: hoće li biti održane?
Ako situacija sa pandemijom i dozvoli masovna okupljanja do tog datuma Križevačko veliko spravišče sigurno neće biti održano u tradicionalnom obliku. Prvenstvo su tu organizacijski razlozi jer bi u normalnim godinama veći dio priprema već bio odrađen dok sada sve stoji. To se prvenstveno odnosi na predstavu čije probe se sada ne mogu održavati, ali i na promociju i promotivne materijale koji čekaju razvoj situacije. Osim toga dogovori sa sponzorima su na čekanju, a Županija i HTZ su već najavili rezanje svih troškova manifestacija. Ukoliko se nešto ipak održi bit će to vjerojatno jednodnevna manifestacija u puno manjem obimu za puno manje novaca. Što se tiče ostalih manifestacija, u ovom trenutku je još teško prognozirati. Namjerno ne otkazujemo manifestacije unaprijed jer i o tim manifestacijama ovise mnogobrojne tvrke i pojedinci koji rade i žive od takvih događanja.
Osvrnimo se i na druge kulturne programe. Ljetno kino je tu, a gdje je ono pravo, na koje ste uspomene evocirali tijekom predizborne kampanje? Kakvi su planovi s derutnom zgradom bivšeg kina? Što biste izdvojili kao rezultate u području kulture i turizma, a što je još u planu?
Projekt opremanja multimedijske dvorane u RCTP-u je u izradi, odnosno u završnoj fazi kao i sve ostale potrebne dozvole. Očekujem standard dvorane kao što i priliči dvoranama u 21. stoljeću. Kad dobijemo sve papire krećemo u planiranje radova. Volio bih kad bi to bilo do kraja godine, a stara zgrada će gotovo sigurno u prodaju i prije. Pokrenuli smo dosta manifestacija kao Ljetno kino ili Advent koje su svake godine sve bolje. Imali smo i dosta planiranih promjena za ovogodišnje Spravišče, koje sad sigurno neće biti u planiranom obliku. Radimo i turističku strategiju u koju su stvarno uključeni svi dionici u gradu, koja se radi jako detaljni i planirana je u više faza. Ova strategija ne bi nikako trebala biti dokument za ladicu već jedan ozbiljan dokument za razvoj turizma. No, pitanje je kako će se uopće nadalje razvijati turizam idućih nekoliko godina u svijetu, vjerojatno nas i tu očekuju promjene.
Sljedeća godina je izborna, u proljeće vam ističe četverogodišnji mandat. Novopečeni HSS-ovac Rajn nam je u intervjuu najavio da će njegova stranačka lista biti formirana za lokalne izbore. Kakvi su Vaši planovi, ima li ova ili neka druga nezavisna priča šansu ponovno pobijediti?
Do sada sam naučio da je u politici jako nezahvalno bilo što prognozirati, a pogotovo kako će se odvijati politički aranžmani za godinu dana. Nakon što prođu nacionalni izbori zasigurno će biti stvari malo jasnije. Ja ću pak svoje planove krojiti početkom iduće godine.(kž.info)
Komentari su zatvoreni.