Novi naslovi u Gradskoj knjižnici Franjo Marković
Stručno – znanstveni odjel
Znamo ono što želimo znati o tome kako će svijet izgledati kroz četrdeset godina. Međutim, znamo li kako će svijet doista izgledati za četrdeset godina? Upravo je to pitanje na koje Jorgen Randers nastoji odgovoriti u knjizi 2052.
Prije četrdeset godina, Randers je bio jedan od suautora knjige Granice rasta (The Limits to Growth), studije koja se bavila velikim pitanjem kako će ljudi svoj poriv za neograničenim rastom prilagoditi fizičkim ograničenima planete Zemlje.
U knjizi 2052, Randers polazi od vlastitog iskustva na području održivosti, globalnih prognostičkih alata i predviđanja – opisanih u knjizi – više od trideset vodećih znanstvenika, ekonomista, futurista, i drugih mislilaca, koja bi nas trebala voditi kroz najizgledniju budućnost.
Ovaj letimičan uvid u budućnost povlači za sobom niz pitanja:
• Koliko će ljudi na planeti trebati pomoć?
• Hoće li biti dovoljno hrane i energije?
• Hoće li vjerovanje u beskrajni rast doživjeti slom?
• Hoće li Kina postići svoju ekonomsku nadmoć na miran način?
• Hoće li utrka prema obnovljivim izvorima energije uspjeti?
• Hoće li svugdje zavladati nekontrolirane klimatske promjene?
• U kojim će se dijelovima svijeta kvaliteta života poboljšati, a u kojima pogoršati?
Ova pitanja, kao i brojna druga, umješno se propituju kroz oštrouman, humani i stručni uvid u budućnost pred nama, što za rezultat daje brojna iznenađujuće odgovore.
Beletristika
PRIČA PRAVOGA ČOVJEKA / Pavel Vilikovsky; – Zagreb: Hena com, 2019.
Kada bezimeni glavni junak za četrdeseti rođendan dobije dnevnik i nalivpero od žene i sina, počinje revno zapisivati pojedinosti iz svakodnevice te sva svoja razmišljanja o životu. Vrijeme je poslijedubčekovske normalizacije u Slovačkoj, a on je obični, mali čovjek, pristojno odgojen katolik koji se učlanjuje u partiju i prihvaća baš sve prilike za osobni boljitak. Baš kada mu se na poslu osmjehne sreća i dobije promaknuće, pamet mu pomuti kolegica koja ga mami u izvanbračnu vezu…
Priča pravoga čovjeka još je jedna književna poslastica koju nam je pripremio Pavel Vilikovský, etablirani majstor ironije, humora i parodije. Ovoga se puta opredijelio za jedan od najzahtjevnijih žanrova – dnevnički zapis –i briljantno se stisnuo u otužno ograničeni okvir svojega protagonista. Da bi dnevnik djelovao autentično, od autora zahtijeva bezuvjetnu empatiju i poistovjećivanje sa sveukupnim vrijednosnim, jezičnim i misaonim svijetom glavnog junaka. Upravo u tome leži autorov trijumf – Priča pravoga čovjeka uistinu je vrhunski izmiješan koktel lakomislenosti, nepromišljene iskrenosti i nespretnog izražavanja glavnog lika. Problematizirajući poziciju malog čovjeka u širem socijalnom kontekstu i neminovno ispreplitanje osobne i društvene povijesti, Vilikovský je ispisao inteligentno, promišljanjima i duhovitošću protkano štivo.
Dječji odjel
ŠTATUTKO I MARCEL KIEPACH / Josip Petrlić Pjer; ilustracije i naslovnica [Boba Csik] ; urednik Darko Pernjak ; stručni suradnik Dejan Pernjak. – Koprivnica: Naklada Vošicki, 2020.
Slikovnica „Štatutko i Marcel Kiepach“ križevačkog pisca Josipa Petrlića Pjera pisana je poezijom u prozi i drugi je dio tzv. Križevačke trilogije.
Križevačka trilogija je zbirka od tri knjige za djecu i sve tri knjige su vezane za Križevački kraj.
Prvi dio trilogije je priča za djecu „Vlakić i Ana putuju u Sveti Petar Orehovec“ a treći dio je roman za djecu, „Princeza Hedy“ u kojoj se upoznajemo s mačkom, konobaricom Hedy i dječakom koji boluje od autizma.
Ilustratorica slikovnice „Štatutko i Marcel Kiepach“ je likovna umjetnica Bobe Csik iz Križevaca.
Iz recenzije Knjige:
MARCEL KIEPACH – KRIŽEVČANIN ISPRED SVOG VREMENA
Obitelj Kiepach u Križevce dolazi polovicom 19. stoljeća i njihov najpoznatiji član je Marcel Kiepach, koji se rodio u Križevcima 12. veljače 1894. godine kao jedini sin veleposjednika Josefa i žene Marthe Kiepach pl. Haselburg rođene baronice Locatelli pl. Schönfeld i Eulenburg. Poginuo je tijekom Prvog svjetskog rata u Ruskoj Poljani 1915. godine i nakon toga dugi niz godina ostaje „zatvoren“ u povijesti. Zbog svojih izuma i patenata, poput žiro kompasa, strujnog prekidača na principu plinskog tlaka ili dinama, tituliraju ga kao hrvatskog „Edisona“. Tako je na kraju godina 2020. postala prijelomna. Prijelomna, jer se napokon na adekvatan način počinje popularizirati značaj zaboravljenog križevačkog genijalca. Jedan od doprinos u njegovoj popularizaciji i sve većoj prepoznatljivosti je i ova slikovnica križevačkog književnika i pjesnika Josipa Petrlića Pjera, koji preko lika zaigranog dječaka Štatutka, a kroz vrlo vrijedne ilustracije Bobe Csik, našim najmanjima želi prenijeti važnost lika i djela mladog izumitelja Marcela Kiepacha, čiji je život tragično i prerano završio, a njegova ostavština premalo valorizirana.
Dr.sc. Dejan Pernjak
Knjige za mlade
Izvanredna matematička i strip knjiga Čudesni svijet Matke jedinstvena je zbirka matematičkih zadataka i mozgalica za velike i male koju je osmislio matematičar Petar Mladinić.
Knjiga je inspiracija u razgibavanju „malih sivih ćelija“, ali zahvaljujući šaljivim stripovima Ninoslava Kunca koji ilustriraju zagonetke ona je vrlo pitko štivo za različite uzraste. Kunc je doradom likova i/ili komentiranjem te uvođenjem “sporednih” likova /ikona matematičkom zadatku dao dodatnu dimenziju i atmosferu. Njegovi su komentari duhoviti i ironični u pozitivnom smislu i sami za sebe daju životniji okvir zadatcima.
Zadatci su ugrađeni u moguće realno okruženje, ali svakome tko ih čita jasno je kako su oni izmišljeni, tj. kako takva realnost ne postoji. Priča kojom je zadan problem često je okvir u kojemu tek treba osmisliti način rješavanja, kao i unijeti dodatne uvjete uz koje se problem može ili ne može riješiti.
Za većinu učenica i učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj matematika je tradicionalno nepopularan predmet. Mnogi je doživljavaju kao suhoparnu, dosadnu, zamornu i tešku, a razmjerno je malo onih koji vide i osjećaju kako je matematika lijepa, zanimljiva i poticajna. Razlozi koji još uvijek dovode do takvih gledanja nisu u matematici samoj.
Komentari su zatvoreni.