Radovi na izgradnji željezničke infrastruktre značajno kasne

Izgraditi željezničku infrastrukturu, počevši od koridora 5b (Mađarska-Botovo-Zagreb–Rijeka) i Paneuropski prometni koridor X (Slovenija-Hrvatska-Srbija), predizborno je obećanje koje u mandatu aktualne Vlade nije ispunjeno.

Izgradnja nizinske pruge od granice s Mađarskom do Rijeke te izgradnja nove pruge na koridoru RH1 (hrvatskom dijelu bivšeg X. paneuropskog koridora) strateški su infrastrukturni projekti koje se realizira ili planira realizirati korištenjem sredstava EU fondova.

Minimalno dvije godine kasnit će najveći željeznički infrastrukturni projekt Dugo Selo-Križevci, pa se za tu dionicu pruge očekuje produžetak ugovornog roka do prve polovine 2022. godine.

Ugovor za izvođenje radova na dionici od Križevaca do mađarske granice potpisan je sredinom ožujka ove godine, a tu dionicu dvokolosiječne pruge treba izgraditi u roku od 3,5 godina.

Izgradnja nizinske pruge na dijelu od Zagreba prema Rijeci, također je podijeljena na nekoliko dionica. U prosincu prošle godine za dionicu Hrvatski Leskovac-Karlovac potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za rekonstrukciju i izgradnju drugog kolosijeka. Za dionice Karlovac-Oštarije i Oštarije-Škrljevo u postupku su izrade studijske i projektne dokumentacije. Za četvrtu dionicu na toj pruzi Škrljevo-Rijeka-Jurdani ishođena je lokacijska dozvola te se započelo s izradom glavnoga projekta.

Hoće li se dionice nizinske pruge od Zagreba do Rijeke financirati novcem EU fondova ili javno-privatnim partnerstvom s kineskim tvrtkama, pitanje je otvoreno nakon prošlogodišnjeg potpisivanja deset sporazuma s Kinom koji obuhvaćaju suradnju u obrazovanju, infrastrukturnim projektima, turizmu, izvozu, digitalizaciji i sportu. Dva sporazuma, kao što smo ranije pisali, direktno su vezana uz nizinsku prugu.

Kada je riječ o rekonstrukciji i obnovi pruge na bivšem Paneuropskom prometnom koridoru X ona je tek u fazi pripreme projekata i ostale projektne dokumentacije. (faktograf)