In memoriam Juraj Hrženjak Đuka: Stoljeće antifašističke borbe

U 104. godini napustio nas je partizan, jedan od direktora Instituta za društveno upravljanje, član predsjedništva Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda i prvi direktor Političke škole u Kumrovcu.

Partizan Juraj Hrženjak Đuka preminuo je prošlog tjedna u 104. godini u Zagrebu. Ispraćaj ovog vječnog borca za opstanak antifašističkih vrijednosti bio je u četvrtak, 18. lipnja, u 15 sati, na Krematoriju u Zagrebu uz pjesmu ‘Bella ciao’.

‘Pored aksioma antifašizma, da antifašisti odlučno i argumentirano promoviraju i brane antifašizam u našem radu, vrlo je važno da od države, takve kakvu trenutačno imamo, i baš zato (stalno je moramo opominjati da je građena na antifašističkim temeljima) zahtijevamo da usmjeri i materijalno omogući stručnjacima i znanstvenicima, prije svega povjesničarima, da bez zloupotrebe medija i politizacije izučavaju i analiziraju našu nedavnu prošlost, i onu ‘domoljubnu’, izdvojenu od antifašizma’, rekao je Hrženjak u svom govoru na osnivanju Antifašističke lige Republike Hrvatske u proljeće 2016.

Juraj Hrženjak rođen je 10. ožujka 1917. godine u selu Valetić u Općini Vrbovec, gdje je proveo djetinjstvo uz oca Andriju i majku Anu te dvije sestre i četvoricu braće. Na zanat je otišao u Zagreb, no tamo je upisao Prvu Klasičnu gimnaziju te već u gimnazijskim danima krenuo s političkim aktivnosti kao simpatizer Komunističke partije, s drugovima okupljajući istomišljenike i šireći ideje socijalizma i humanizma.

Suprugu Janju Krajnović, svoju suborkinju koju je od milja zvao Anjuta, a o kojoj je napisao i knjigu, upoznao je još kao gimnazijalac na ljetovanju u đačkoj koloniji u Jelsi na Hvaru. Nakon mature, upisao je Pravni fakultet, zaposlio se i oženio s Janjom s kojom je svoj ilegalni ljevičarski rad u okupiranom Zagrebu uspio provoditi do kraja 1941. godine, kad su u partizane u Liku otišli u prosincu 1941. Đuka je u partizanima bio u kulturno-prosvjetnom i propagandnom odjelu – agitpropu štaba Šeste ličke divizije, a potom i štabu Prvog hrvatskog korpusa odnosno Četvrtog korpusa Hrvatske te je bio sudionik Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 1944. godine. Izvještavao je i u ‘Glasu Prvog hrvatskog korpusa’, a bio je zadužen i za mobilizaciju za 34. diviziju, a potom i u Vojnoj oblasti Četvrtog korpusa.

Krajem svibnja 1945. godine Đuka se sa suprugom, koja je u partizanima bila bolničarka, našao u oslobođenom Zagrebu, i njihovom kćerkom Gorankom, koja je četiri godine kasnije dobila sestru Danku. Krajem 1945. godine otišao je na dužnost zamjenika Vece Holjevca, komandanta Vojne uprave JNA za Istru, Rijeku i Slovensko primorje, gdje je bio do 1948. godine. Hrženjak, smatran ‘ocem mjesnih zajednica’, uvijek je govorio: ‘Težište mog rada su u okviru sustava bile mjesne zajednice. O njima sam pisao i nastojao da budu regulirane Ustavom i ozakonjene, kako bi što bolje funkcionirale u službi svakodnevnih potreba i interesa čovjeka.’

Od 1949. preuzeo je Agitprop u Oblasnom komitetu u Bjelovaru, nakon čega je bio sekretar Kotarskog komiteta KPH Križevci te poslanik Savezne skupštine za područje kotara Križevci. Na mjesto direktora Instituta za društveno upravljanje u Zagrebu izabran je 1955., a nakon toga izabran je za člana Izvršnog odbora, a potom i predsjedništva Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH). Dužnost predsjednika Ustavnog suda obnašao je od 1967. do 1975. godine te je bio prvi direktor kumrovečke Političke škole, od 1974 do 1977. godine. Napisao je nekoliko knjiga, a svoj cjelokupan pogled na život i zbivanja u svojem stoljeću života napisao je u svojoj zadnjoj knjizi pod nazivom ‘Stoljeće života’, u izdanju izdavačke kuće Razlog, 2016. godine. Iste godine osnovana je i Antifašistička lige Republika Hrvatske, čiji je počasni predsjednik bio Hrženjak.

– Vesni Teršelič i meni Đuka je došao 2013. godine smatrajući da je za društvo važno da se istakne moderna komponenta antifašizma u društvu, jer većini ljudi je antifašizam percepcija vezana za Drugi svjetski rat i završava s ‘45. a udruge civilnog društva su te koje se bave zaštitom ljudskih prava i promocijom vrijednosti u čijoj je obrani antifašizam. I tako se iz naših razgovora rodila ideja o osnivanju Antifašističke lige koja bi promovirala taj moderni aspekt antifašizma i važnost ideja koje stoje iza njega. Đuka je bio vrlo žilav i uporan čovjek, aktivnog duha kojeg je uvijek bilo interesantno slušati – istakao je Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige RH.

Antifašistička liga kao i svake godine organizira obilježavanje Dana antifašističke borbe. Ove godine, istovremeno će organizirati i komemoraciju za Juraja Hrženjaka Đuku, u ponedjeljak, 22. lipnja, u Novinarskom domu u Zagrebu, s početkom u 19 sati. (Portal Novosti)