Svakom novom instalacijom aplikacije Stop COVID-19 njena korisnost raste

Krajem srpnja javnosti je predstavljena “Stop COVID-19” – dobrovoljna, transparentna i privremena aplikaciju koja koristi privremene i anonimne podatke radi anonimnog obavještavanja o izloženosti koronavirusu.

Hrvatsku inačicu ove mobilne aplikacije razvili su Hrvatski zdravstveni i IT sektor, dostupna je za mobilne uređaje Android i Apple platforme, a koristi bluetooth tehnologiju. Cilj aplikacije je poboljšanje epidemiološke slike kroz povećanje učinaka tradicionalnih metoda detekcije bliskih kontakata uz pomoć tehnologije koja omogućava brzo obavještavanje osobe koje su bile izložene koronavirusu.

No, aplikacija nije baš zaživjela među domaćim korisnicima. Preuzelo ju je 50 tisuća osoba, ali je samo jedna od njih podijelila s drugima da je zaražena.

Aplikacija funkcionira na način da, pod pretpostavkom da dvije osobe imaju instaliranu aplikaciju, razgovaraju na udaljenosti manjoj od dva metra dulje od 15 minuta, njihovi će telefoni razmijeniti tzv. ključeve. Tu informaciju pamtit će idućih 14 dana. Isto vrijedi i za sve ostale kontakte.

“Ja kažem aplikaciji da imam covid na temelju pozitivnog nalaza i verifikacijskog koda tako da ne postoji način da se s tim manipulira. Kontakti će dobiti obavijest da ste dana toga i toga bili u kontaktu s osobom koja ja je zaražena”, pojasnila je za RTL Danas voditeljica komunikacija APIS IT-a, Juliana Štrbić.

Pritom nećete dobiti podatke gdje ste zaraženi niti od koga. Tek poruku koja će, ovisno o vremenu druženja, naznačiti razinu rizika i daljnje korake.

“Svakom novom instalacijom aplikacije možemo razumjeti da njena korisnost raste. Mi standardnim načinom epidemiološkim procesom praćenja kontakata možda ne znamo koga smo sve susreli taj dan. Aplikacija će to evidentirati”, rekao je voditelj službe za e-zdravstvo i kibernetičku sigurnost Ministarstva zdravstva Hrvoje Belani.

U proteklih mjesec dana samo je jedan korisnik, i to prošli tjedan, unio je verifikacijski kod. Aplikaciju je preuzelo 50 tisuća građana.

“To je nešto više od 1 posto. U rangu smo Poljske, dok Austrija i Italija imaju od 7 do 10 posto. Irska čak 30 posto”, dodao je Belani za RTL.

Voditelj službe za e-zdravstvo i kibernetičku sigurnost, i sam inženjer, kaže da bi volio da je preuzimanja više. Psihologinja Sanda Puljiz Vidović vidi nekoliko problema: od informatičke pismenosti do fenomena koji se zove difuzija odgovornosti.

“To je možda će netko drugi zašto bih ja. Iako je anonimno to nema veze. Isto vam je kada je tulum u kvartu. Svi znaju da netko treba zvati policiju, ali misle da će netko drugi. Nemamo tu svijest o tome da smo svi odgovorni”, rekla je Puljiz Vidović.

U Ministarstvu zdravstva nadaju se da će s vremenom aplikaciju ljudi više koristiti. U narednim tjednima i Europska komisija radi na tome da umreži aplikacije pa će se informacije razmjenjivati i preko granice.