Izdvajamo neke od novih naslova u Gradskoj knjižnici Franjo Marković
Stručno znanstveni odjel
Drama je darovitog, odnosno osjećajnog i živahnog djeteta u činjenici što ono vrlo rano uči prepoznavati potrebe svojih roditelja, prilagođavati im se te ne pridavati pozornost vlastitim najintenzivnijim, ali nepoželjnim osjećajima. To vodi do emocionalne nesigurnosti i osiromašenja (gubitka samog sebe), što pak može rezultirati depresijom ili se pretvoriti u grandioznost. Primjeri navedeni u ovoj knjizi žele nas senzibilizirati na neizražene patnje djeteta, skrivene iza idealiziranja, ali i upozoriti na tragičnu priču nedostupnih roditelja, koji su nekada i sami bili dostupna djeca.
Beletristika
MOJA MAČKA JUGOSLAVIJA / Pajtim Statovci; s finskoga preveo Boris Vidović. – Zagreb: V.B.Z., 2020.
Statovcijev književni prvijenac prati sazrijevanje mlade Albanke Emine, koja živi u ruralnom dijelu Kosova. Ondje je Emine, osamdesetih godina 20. stoljeća, odrastala u okruženju punom predrasuda, nacionalnih, vjerskih, ali i onih prema ženama, kojima je, kako se smatralo, bilo mjesto u kući, gdje su nakon udaje trebale rađati, obavljati sve kućanske poslove i podvrgavati se muževoj volji. Unatoč tome, Emine je uzbuđena oko svadbene svečanosti na kojoj će se udati za naočita muškarca, Bajrama, kojega je dotad vidjela samo jedanput i o kojemu gotovo ništa ne zna, ali kojega se ipak nada jednog dana zavoljeti, iako je oduvijek sanjala o romantičnoj ljubavi i zaljubljivanju prije svadbe.
No ubrzo se Jugoslavija, zemlja u kojoj Emine, Bajram i njihova djeca žive, počinje urušavati i oni bivaju prisiljeni pronaći privremeni dom negdje drugdje, daleko na sjeveru, u Finskoj. No ta zemlja početkom devedesetih nije bila nimalo navikla na useljenike niti je bila gostoljubiva prema njima, bez obzira na to zbog kojega razloga i iz kojega dijela svijeta dolazili. Život u novoj sredini težak je cijeloj obitelji, ponajviše zbog jezičnih i kulturoloških razlika, ali u početku najteže pada djeci, osobito njihovu darovitom sinu Bekimu, koji se s vremenom ipak nauči nositi s predrasudama nove okoline prema svome podrijetlu, vjeri, pa čak i imenu („stvar koju uvijek moram objašnjavati“).
Jednog dana, Bekim, sada već odrastao, obrazovan muškarac, odluči nabaviti neobičnog kućnog ljubimca, kraljevsku bou, no stvari postaju zanimljive kada mu se u stan useli mačka koju je upoznao u gej baru. Bila je to potpuno drugačija mačka od svih mačaka koje je dotad upoznao…
Pajtim Statovci (1990.), književnik podrijetlom s Kosova, jedan je od najvažnijih finskih pisaca mlađe generacije.
Dječji odjel
Tek je drugi dan škole, a već su počele prve avanture. Hana i Janko uzbuđeni su jer je počela nastava i još se prilagođavaju jutarnjem ustajanju i postaju prijatelji. No, kad se u školi pojavi neko neobično stvorenje i svi učenici moraju izaći na školsko dvorište, Hana i Janko odvažit će se ponovno sami ući u školu i istražiti što se zaista dogodilo…
Knjige za mlade
Peter Frankopan u ovoj knjizi istražuje porijeklo europske kulture i civilizacije. Suprostavljajući se klasičnoj tezi koja se uči u školama i prikazuje u povijesnim zbirkama svjetskih muzeja – da smo potomci slavnih Rimljana, koji su nasljednici Grka, koji su nasljednici Egipta – Frankopan smješta centar nastajanja svjetske kulture i baštine na istok iza Mezopotamije i Kavkaza u Iran i “stanove”.
“Putovi svile”, kovanica koju je u 19. stoljeću osmislio njemački geograf Ferdinand von Richthofen, predstavlja svjetske žile kucavice kroz koje su stoljećima tekle kolone ljudi, dobara, ideja, religija, bolesti i mnogih drugih stvari. Geografski to obuhvaća područje od Kine do Sredozemnog mora i prolazi kroz neke od najugroženijih i stalno ratom obuhvaćenih zemalja – stanova (Afganistan, Pakistan, Irak itd.). Trgovina, kao i bogatstvo koji su prolazili putovima svile, oduvijek su bili pokretačka snaga razvoja čovječanstva. Pohodi Aleksandra Velikog donijeli su grčku kulturu u indijsku dolinu – formirajući izgled skulpture Bude, takvim kakvim ga danas poznajemo. Rimljani su na tom putu širili kršćanstvo, a Muslimani – islam.
No osim dobrih stvari, putovima svile prenosilo se i nasilje (seobe Mongola, Slavena te imperijalistički pohodi Velike Britanije i Amerike od 19. st., sukobi uzrokovani zbog svjetskih izvora nafte, trgovina ljudi itd.). …
Knjiga ima 25 poglavlja koja su ilustrirana s preko 50 grafičkih prikaza (fotografija i karata). Svako poglavlje opisuje jednu od značajki puteva svile koje su obilježile pojedino razdoblje (put vjere, revolucije, krzna, smrti i destrukcije, zlata, srebra, rata, itd.).
Komentari su zatvoreni.