Studenti VGUK-a razvili ideju i tvrde: „Poljoprivreda se mora okrenuti prema ekološkoj proizvodnji“

Sredinom studenog završio je prvi Climathon Križevci, a tema ovog Climathona bila je „Aktivno građanstvo kroz nove tehnologije“. Climathon je globalni pokret gradova koji klimatske promjene vide kao priliku za povezivanje, okupljanje i suradnju gradova i građana, istraživača, studenata, dizajnera, programera, kreativaca i poduzetnika oko inovacija i kreativnih rješenja kojima se ublažavaju izazovi klimatskih promjena u gradu.

Ovaj pokret dio je Climate-KIC alata kojim se teži ostvarenje kružne ekonomije, a što se dodatno razvija kroz inicijativu “Future cities of SEE”, odnosno lokalno pokrenutu inicijativu Križevci2030.  Križevački Climathon bio je izvrsna prilika za izgradnju temelja budućih projekata, poticanje poduzetništva koje je usmjereno ka pozitivnim promjenama i započinjanje dugoročnih razgovora s donositeljima odluka o gradskim planovima i politikama.

Na križevačkom Climathonu timovi su se natjecali u dvije kategorije, odnosno dva izazova. Danas ćemo se osvrnuti na izazov „Sudjeluj!Križevci- Consul kao platforma aktivnog građanstva“, gdje je kao pobjednički tim izabran „Lepi dečki“ (Nikola Poharc, Ivan Lukačić i Pavao Kezić) koji će nam u prigodnom razgovoru dodatno predstaviti svoju ideju pod nazivom Eko Hub

Za početak, recite nam nešto o svojem timu i njegovim članovima?

„Kao što sam naziv grupe kaže mi smo tim „Lepi dečki“ i studenti smo Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Završili smo preddiplomski stručni studij Poljoprivreda – smjer Menadžment u poljoprivredi na VGUK te smo nastavili studij na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju – smjer Održiva i ekološka poljoprivreda. Dva člana grupe su iz okolice Križevaca, a treći je iz Zagrebačke županije. Svi dijelimo ljubav prema poljoprivredi, a posebno smo zainteresirani za ekološku proizvodnju i htjeli bi potaknuti ostale poljoprivrednike i buduće poljoprivrednike na bavljenje ekološkom poljoprivredom.“

Vaša ideja „Eko Hub“ ocijenjena je od strane žirija kao najbolja. Kako biste predstavili Eko Hub?

„Eko Hub je consulting tvrtka pomoću koje će se nastojati potaknuti gospodarstva na što veću orijentaciju prema ekološkoj poljoprivredi. Kroz Eko Hub će se odvijati edukacije i treninzi poljoprivrednika, analiza proizvodnje i prijedlog prelaska na ekološku proizvodnju, vođenje kroz postupak prelaska i mentoriranje u proizvodnji.“

Zašto ste odabrali Eko Hub kao svoje rješenje i koje benefite bi ono imalo za zajednicu?

„Sama ideja je došla spontano. Svi članovi grupe se bave poljoprivredom te smo se složili oko toga da dosadašnjim načinom gospodarenja nećemo još dugo opstati. Naime, poljoprivreda danas je jedan od najvećih zagađivača okoliša: prekomjerna upotreba zaštitnih sredstava, intenzivan uzgoj, monokultura, iscrpljivanje tla, neprikladno zbrinjavanje otpada. Znanstveno je dokazano da nam od takve poljoprivrede ostaje još samo 60 žetvi te nam ta spoznaja nameće pitanje: Što nakon tih 60 žetvi?. Naravno, sve se može promijeniti ako povećamo ekološku proizvodnju i tu smo došli do ideje o Eko Hub-u. Benefiti ove ideje vezani su uz zajednicu: zdravija hrana, smanjenje zagađenosti tla i vode, vraćanje ekosustava na razinu koja je bila prije upotrebe zaštitnih sredstva i mineralnih gnojiva. Također, osnivanjem Eko Hub-a povećala bi se zaposlenost studenata VGUK.“

Vidite li u budućnosti ostvarenje svoje ideje?

„Mislimo da trenutno ne bi mogli ostvariti ideju. Problem je što još uvijek studiramo i radimo na poljoprivredi te uz te obveze mislimo da nismo u mogućnosti ostvariti ideju. Međutim, u nekoj daljnjoj budućnosti ideja bi mogla biti ostvariva, kada završimo studij i financijski se osiguramo.“

Koliko je važna potpora zajednice u provođenju inicijative?

„Potpora zajednice sastavni je dio u provođenju inicijative. Za sam početak oformila bi se službena stranica neformalne inicijative na društvenoj mreži Facebook, a potpora zajednice dobila bi se dijeljenjem sadržaja i tako doprinijela informiranju građana o projektu. Kroz Facebook se informacije najbrže šire, a mladi, koji se najčešće njime služe  tako će se najbrže informirati o eko proizvodnji (time se ne isključuju i ostali poljoprivrednici). Na društvenim mrežama dijelit će se različiti primjeri postojećih ekoloških proizvođača koji bi se potporom zajednice promovirali kao primjeri dobre prakse. Potpora projektu, osim što bi dala zeleno svjetlo ekološkoj poljoprivredi, povećala bi građansku osviještenost za očuvanjem okoliša i kupovanjem ekoloških proizvoda te potaknula i ostale građane na sudjelovanje u temama vezanim za ekološku poljoprivredu.“

Za kraj, zanima nas smatrate li da je Consul dobra platforma za aktivno sudjelovanje građana?

„Mislimo da je Consul jako dobra platforma, ali nedovoljno ljudi zna za nju i smatramo da bi trebalo razvijati marketinšku strategiju te platforme putem medija.“