Izložba “Od cehova do Čelika i nakon” ušla u posljednji tjedan

Iz Gradskog muzeja Križevci pozivaju sve zainteresirane da u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci pogledaju izložbu „Od cehova do Čelika i nakon“ koja je otvorena još nekoliko dana, do 1. veljače 2021. svaki radni dan od 10 do 13 sati te od 18 do 20 sati uz prethodnu najavu telefonom na 048 / 682 – 958 ili na email: kustos-povjesnicar@gradski-muzej-krizevci.hr, subota od 10 do 12 sati.

U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci krajem prošle godine otvorena je izložba „Od cehova do Čelika i nakon“ koja obuhvaća povijest i povijesnu građu vezanu za obradu željeza u Križevcima, od cehovskih udruženja pa sve do Strojoremonta i “uspona i pada” jednog od najmoćnijih industrijskih divova svog vremena – tvornice Čelik Križevci. Izložbom se obilježavaju dvije obljetnice – šezdeset godina od osnutka Čelika i trideset godina od gašenja tvornice, a temeljena je na publikaciji „Kako se kalio Čelik“ objavljenoj povodom dvadesete obljetnice osnutka tvrtke, i dan danas najboljem svjedoku nastanka i razvoja nekadašnjeg giganta križevačke industrije.

Postav izložbe se proteže kroz četiri izlagačke prostorije Likovne galerije Gradskog muzeja Križevci, a na izložbi se uz tekstove kojima je predočena povijest cehova i tvrtke “Čelik”, kao i uloga Čelika u društvenom životu Križevaca i njegovih stanovnika, mogu vidjeti predmeti iz fundusa stalnog postava Gradskog muzeja Križevci. Od brojnih izloženih muzejskih eksponata svakako vrijedi istaknuti cehovsku zastavu Velikog ceha iz 1859., nedavno restauriranu u Gradskom muzeju Varaždin, zatim cehovske povelje Velikog ceha iz 1646. i 1819. godine, cimere križevačkih kovača i bravara te cehovske protokole iz 19. stoljeća. Tvornica “Čelik” predstavljena je predmetima prikupljenim donacijama – sportskim peharima, plaketama i diplomama koje svjedoče o bogatom sportskom i kulturnom životu „čelikovaca“, ali i uspješnom poslovanju i ulaganjima tvornice. Društveni život dočaravaju brojne fotografije iz privatnih albuma bivših radnika, a posebno se ističu snimci i isječci iz novina koje potpisuje autor Željko Hlebec.

Uz eksponate, vrijeme koje izložba obuhvaća interpretirano je djelima suvremenih umjetnika. Tako se na izložbi mogu vidjeti dvije iz serije od šest slika pod nazivom “1971” umjetnice Martine Grlić koje prikazuju radnike za strojevima u tvorničkim pogonima. Na pet postamenata, oko kojih cirkulira postav, Antonio Grgić postavio je svoj novi rad pod nazivom “Tako se kalio čelik”, koji se sastoji od poliptiha – digitalnog tiska na čeličnim pločama sastavljenog od fotografija socrealističkog spomenika kipara Antuna Augustinčića srušenog 1992. godine u Gradcu.

Serija od 36 fotografija i kratki film pod nazivom “Sjećajte se radnike” Borisa Cvjetanovića prenose atmosferu nedavno zatečenu u Željezari Sisak, uz univerzalne motive odbačenih radničkih rukavica i praznih tvorničkih hala. Izložen je sinopsis za nikada realizirani dokumentarno-eksperimentalni film Tomislava Gotovca “Osamsatno radno vrijeme”, planiran kao film od jednog jedinog statičnog kadra u kojem promatramo radnika/radnicu pri radu da bi se dobio „potpuni dokument“. Publika može vidjeti i filmove ”Radnička klasa” Kristine Kojan Goluža te “Kako se kalio čelik” umjetnika Igora Grubića koji je predstavljao Hrvatsku na 58. Venecijskom bijenalu 2019. godine, u kojem animirani likovi vode gledatelja kroz postapokaliptične pejzaže napuštenih tvorničkih pogona.

Niz monokromnih crteža polikolorom naziva “New age” (Novo doba) umjetnika Nenada Dančua problematiziraju moralnu i političku dezorijentaciju 90-ih godina 20. stoljeća. Skicu za instalaciju predlaže križevački umjetnik Saša Živković pod nazivom ČELIKBAŠČELIK gdje redefiniranjem logoa križevačke tvornice “Čelik”, kao simbola nekih arhaičnih vremena, problematizira postsocijalističko doba tranzicije u doba kapitalističkog postindustrijskog društva. Likovni postav završava s djelima križevačkog rukotvorca i “čelikovca” Dragutina Sokača koji je tehnikom varenja željeza oblikovao skulpture manjeg formata koje prikazuju muške figure u pokretu i komunikaciji s predmetima geometrijskih oblika. U radovima pod nazivom “Figura” autor je neposredno zabilježio svoje suradnike u pokretu na radnom mjestu tvorničkih pogona.

Izložba je bila dobra prilika da se prikažu djela iz fundusa Likovne zbirke Gradskog muzeja Križevci, pa se tako u likovnom postavu izložbe nalazi djelo s motivom iz željezarske radionice slikara i grafičara Dragutina Renarića (1872. – 1944.) nastalo 1941. tehnikom bakropisa, kao i akvarel “Radna akcija”, djelo Julija Csikosa-Sessie (1898 – 1978) nepoznate godine nastanka. Izložba završava radom “Budućnost” autora Darka Bavoljaka, koji na sedam fotografija prenosi kadrove zatečenih vizura za vrijeme ratnih razaranja na području Pakraca i Lipika 1992. godine o kojima svjedoči motiv oštećenih natpisa/logoa tvornice simboličnog naziva “Budućnost”.