Grad Križevci je prije nešto više od mjesec dana predstavio projekt LIVING STREETS– transformacija ulica grada u poticajne točke susreta građana, odnosno u održiva mjesta druženja. Riječ je o projektu kojim će se u sljedećih šest mjeseci „oživjeti“ pet stambenih blokova u gradu i to u ulicama Frana Gundruma, Stjepana Radića, kralja Tomislava, Matije Gupca, Petra Zrinskog te dijelu Zagrebačke ulice (brojevi 1 i 3). U ovim kvartovima živi oko 2.000 građana koji nemaju svoja dvorišta u kojima bi provodili vrijeme na otvorenom i u druženju pa će ovim projektom kvartovi u kojima žive postati dvorište i prostor za druženje, upoznavanje te razonodu svih stanovnika tih ulica.
Aktivnosti projekta će se odvijati od ožujka do kraja rujna 2021. Križevci su uz Poreč odabrani na Javnom pozivu udruge Terra HUB za provedbu eksperimenta živih ulica u sklopu projekta EUKI Living streets kojeg financira Europska inicijativa za klimu (eng. European Climate Initiative) njemačkog Saveznog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost. Projekt provodi europsko udruženje energetskih gradova- Energy cities u partnerstvu s organizacijama Terra HUB iz Hrvatske, Oeste Sustentavel iz Portugala i Sustainable City Network iz Grčke.
O samoj provedbi projekta i njegovim detaljima, pričali smo sa Sanelom Mikulčić i Ivanom Šatrak iz Križevačkog laboratorija inovacija za klimu (KLIK), koji sudjeluje u provedbi projekta.
Što je Living streets i što će se konkretno raditi?
„Living Streets (odnosno Žive ulice) je eksperiment kojim stanovnici mogu privremeno prenamijeniti svoju ulicu u mjesto aktivnog druženja i kvalitetnog suživota. To je, zapravo, živući laboratorij kojim istražujemo kako stvoriti ulice za ljude, s više društvene interakcije. Eksperiment je nastao u Belgiji, u gradu Gentu, s ciljem smanjenja broja automobila na ulicama i novih urbanističkih planiranja koja prednost daju ljudima, a ne automobilima. Mi smo se odlučili za dio stambenih kvartova kako bi zajednički sa stanovnicima tih zgrada napravili određene intervencije na zelenom pojasu oko zgrada. Je li to više drveća ili cvijeća, nove klupe, staze, koševi, vrtne gredice, prostor za roštiljanje, sport, odmor ili novi način uređenja postojećih gredica, ovisit će isključivo o samim stanarima tog prostora. Ono što smo od strane projekta odredili i što je poznato, to je da će se aktivnosti odvijati kroz 2 vikenda po svakom kvartu kada će se građani baviti uređenjem prostora, družiti se uz program koji ćemo zajednički osmisliti te uz roštiljanje. U svrhu provedbe aktivnosti ovog eksperimenta Grad je dobio 20 tisuća eura koji se moraju namjenski utrošiti.”
Što se želi postići time? Nema li prioritetnijih stvari u ulicama?
„Cilj je kroz zajedništvo građana poboljšati uvjete života u ovim kvartovima. Želimo da građani, zajedno sa svim drugim zainteresiranim sudionicima i predstavnicima lokalne vlasti istražuju načine kako oživjeti ulice uz suglasnost svih članova društva. Da, naravno da ima prioritetnijih stvari u ulicama na čemu Grad Križevci radi, no kroz ovaj projekt bilo je moguće povući sredstva samo za oživljavanje ulica, a ne rješavanje prometne i komunalne infrastrukture. Dakle, kroz svaki natječaj sredstva se mogu povući za određenu namjenu, bilo za obnovu škole, stvaranje turističkog potencijala, izgradnju pješačko-biciklističkih staza i slično, a kroz ovaj natječaj sredstva su se mogla povući samo za oživljavanje ulica. Iznos od 20.000,00 eura bespovratnih sredstava iz EU nije mala stvar te je pohvalno da je Grad Križevci iskoristio ovu priliku i time pokazao da je zaista među najboljima u povlačenju sredstava iz EU fondova. Postoje različite sfere društva i svaka se bavi nekim područjem te nadopunjuje život građana na različitim razinama.
Ovo je priča o stvaranju zajedništva građana kako bi učinili promjene koje za cilj imaju poboljšanje uvjeta življenja u vlastitim kvartovima. Želimo da građani, zajedno sa svim drugim zainteresiranim sudionicima i predstavnicima lokalne vlasti, istražuju načine kako omogućiti oživljavanja ulica uz suglasnost svih članova društva.”
Što se sve može financirati iz spomenutog iznosa od 20 tisuća eura?
„Različiti repromaterijal za “uradi sam” aktivnosti kao npr. daske, boje, palete, bilje za sadnju i slično te kvartovsko roštiljanje.”
Na koji način će stanari biti uključeni i koja je njihova uloga?
„Očekujemo vrlo aktivnu ulogu stanara jer je naša uloga da im pomažemo i da ih koordiniramo u onim aspektima za koje vide potrebu. Oni su ti koji trebaju osmisliti prijedloge i program jer najbolje znaju potrebe svojeg kvarta i sadržaje koji ih zanimaju. Sudjelovati mogu tako da stave svoj prijedlog u kutije prijedloga koje se nalaze u njihovim zgradama, ispune upitnik i u njemu označe da žele biti dio organizacijskog tima ili da samo sudjeluju u provedbi i programu koji će se odvijati u njihovom kvartu.”
Može li bilo tko sudjelovati ako ima ideju za provedbu?
„Svakako. Ovisno o preferencijama stanara, u aktivnosti planiramo uključiti i udruge koje mogu uklopiti neke svoje aktivnosti i približiti se građanima. Također smo kontaktirali pravne osobe unutar kvartova poput DM-a i Jyska kako bi svojom donacijom obogatili sadržaje projekta te čekamo njihovu povratnu informaciju. Jednako tako ćemo uključiti i druge tvrtke unutar kvartova jer cilj je zajedničko djelovanje.”
Što ako građani u nekom kvartu neće željeti sudjelovati u projektu, odnosno planiranju aktivnosti?
„To je u redu, nemaju svi iste interese i mogućnosti, ali ih pozivamo da iskažu svoje mišljenje putem upitnika ili dođu na druženje u kvartu kada će se provoditi aktivnosti.”
Mogu li se u projekt uključiti obrtnici i firme i kako?
„Mogu. Kao što smo naveli, kontaktirali smo neke firme, ali su svi obrtnici i firme pozvani da nam se jave na email adresu kontakt@zadruga-klik.hr kako bismo dogovorili način na koji se mogu i žele uključiti (donacija repromaterijala, hrane, promotivnih materijala, organizacija aktivnosti). Svaka dodatna donacija će obogatiti sadržaj kvartova.”
I za kraj, pitanje koje je u zadnjih godinu dana neizbježno. Kako pandemija koronavirusa utječe na projekt? Što ako će se situacija ne poboljša u narednim mjesecima?
„Često dobivamo to pitanje i odgovor je uvijek isti: prilagodit ćemo se mjerama koje će tada biti na snazi. Ono što naglašavamo je da razmišljamo optimistično i pripremat ćemo se za sve opcije, a najviše na onu najpovoljniju za sve- druženje, zajedništvo i stvaranje održivog okruženja u kojem možemo uživati u životu.”
Komentari su zatvoreni.