Promet im se povećao nakon zatvaranja nedjeljom: ‘Priznajem da je bilo bojazni što će biti s prihodima’

Sudionici okruglog stola na Hrvatskom katoličkom sveučilištu mogli bi se nazvati razbijačima mita o neradnoj nedjelji. Osobito oni koji u poslovanju i praksi imaju neradnu nedjelju, poput vlasnika trgovačkog lanca KTC Ivana Katavića i načelnika općine Ivankovo Marka Miličevića, koji su govorili o dobrobiti nerada nedjeljom. Katavić je posvjedočio kako su na ideju došli 2018., ali isprva samo da ne rade blagdanima. No kada su vidjeli da im to ne donosi gubitak u poslovanju, donijeli su odluku da od 1. siječnja 2020. ne rade ni nedjeljom ni blagdanima.

– Kada sam to rekao na druženju pred više od tisuću djelatnika, oduševljenje je bilo veće nego kada je Mandžukić zabio gol protiv Engleske. Priznajem da je bilo bojazni što će biti s prihodima, osobito u veljači i ožujku zbog pandemije, no rezultat je bio da je prihod bio veći 4% nego 2019. Samo su dva mjeseca bila u padu, travanj zbog ograničenja radnog vremena do 17 sati i prosinac zbog trećeg vala korone. Sve ostalo radili smo u plusu. Ako zamislimo da iz 2019. izbacimo nedjelje, onda bismo bili u plusu i 10% – rekao je Katavić.

I u turizmu treba izbjeći…

Založio se za to da obiteljske trgovine ne bi trebale raditi nedjeljom i naveo iskustvo vlasnika iz Vodica koji ima dvije zaposlene osobe, pa kad radi nedjeljom, mora im omogućiti slobodan dan kroz tjedan, pa jedna mora raditi cijeli dan, što nije dopušteno.

– Ne mislimo koristiti pravo 16 radnih nedjelja, kao što predlaže zakonodavac u novom zakonu, jer za to nema razloga. Čak ni u turizmu. Dosta je bilo turista s paštetom i lubenicama na plažama. Neka idu u restoran. Ne moraju jesti lubine i jastoge. Tako će porasti promet i restoranima i kafićima. Trgovci nedjeljom ne trebaju raditi zbog toga da obitelj bude na okupu – rekao je Katavić, dodajući da imaju i 15 benzinskih crpki u svome sustavu te da treba paziti da se one ne pretvore u mesnice i pekarnice, kada se donese novi zakon o radu nedjeljom.

Načelnik slavonske općine Ivankovo Marko Miličević rekao je da se nakon zabrane rada nedjeljom u njihovoj općini trgovcima povećao promet subotom i da je to dobar primjer iz prakse. – Hrvatska zajednica općina uputit će uskoro prijedlog da se u potpunosti zabrani rad nedjeljom i blagdanima. Ne vidim razlog za 16 radnih nedjelja – rekao je Miličević, za što se založio i sindikalist Krešimir Sever, dok je saborska zastupnica Marijana Petir rekla da nitko osim žurnih službi ne bi trebao raditi nedjeljom. – Poslodavci će birati koje će nedjelje raditi u godini, no bila bih sretnija da ih bude 12 umjesto predloženih 16. Ali ovo je kompromisno rješenje između onih koji bi htjeli da sve nedjelje budu radne i mene koja bih htjela da ne budu – rekla je Petir i dodala kako su netočni podaci trgovačkih centara o padu prometa nedjeljom, jer prema podacima Porezne uprave, mali imaju najveći promet petkom, a veliki subotom.

Ne tjeramo ljude u crkve

Dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koje je organiziralo okrugli stol “Sloboda nedjelje za zaposlene civilizacijsko pitanje”, rekao je da od 1997. Crkva izdaje niz dokumenata o važnosti slobodne nedjelje.

– Ali Crkva to ne čini jer želi nekoga natjerati u crkvu, kako neki govore. Premda je nedjelja s euharistijom središnji dan za Crkvu, ona je svjesna pluralnosti u društvu i jasno je da je slobodna nedjelja civilizacijski doseg – rekao je Tanjić i dodao da su za društvo važni “zajednički ritmovi rada i odmora”, kako bi zajednica mogla funkcionirati. Upozorio je i na novi način razmišljanja o radu nedjeljom, a to se odnosi na klimatske promjene i ekološke katastrofe, tj. sve ono na što nas papa Franjo poziva u svoje dvije enciklike, a povezano je s radom, kapitalom, društveno marginaliziranima.

– Riječ je o brizi za one koji su na rubu društva. U trgovinama je to ženska populacija bez velike formalne naobrazbe. U ekološkom smislu koncept trgovine i neprekinutog ciklusa rada 365 u godini proizlazi iz antropologije koja hoće i sve želi imati dostupno 365 dana, 24 sata i 7 dana u tjednu. To je koncept individualizma da u svakome trenutku mogu napraviti i biti nešto, no vidimo da smo iscrpili resurse i da živimo u društvu nebitnih sloboda, pa je potrebna promjena mentaliteta i načina razmišljanja – rekao je Tanjić, a ministar gospodarstva Tomislav Ćorić najavio je raspravu o novom zakonu ove jeseni. (VL)