Robert Bedoić među najmlađim doktorima znanosti u Hrvatskoj

Mladi procesno-energetski stručnjak i znanstvenik Robert Bedoić, mag. ing. mech., rodom Križevčanin, u srijedu, 19. siječnja 2022. doktorirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu na temi „Uloga biomase i biogoriva u energetskoj tranziciji – interdisciplinarni i cjeloviti pristup održivoj anaerobnoj razgradnji (The Role of Biomass and Biofuels in the Energy Transition – A Holistic Interdisciplinary Approach to Sustainable Anaerobic Digestion)“. Time je postao najmlađi doktor znanosti na zagrebačkom FSB-u sa samo 26 godina, postigavši ujedno uspjeh najboljeg studenta doktorskog studija – magna cum laude.

Doktorski rad Bedoić je napisao i obranio na engleskom jeziku, uz dvojno mentorstvo profesora sa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Mariboru. Doktorski rad bio je izrađen po Skandinavskom modelu, u kojem je dr. sc. Robert Bedoić bio glavni autor na 7 znanstvenih članaka objavljenih u međunarodnim CC časopisima (6 članaka u Q1 časopisima te 1 članak u Q2 časopisu). Izrada doktorskog rada u potpunosti je financirana sredstvima Europske Unije, što ukazuje na važnost istraživane tematike na europskoj i svjetskoj razini.

Ostvareni znanstveni doprinosi u doktorskom radu pokazuju da se primjenom cjelokupnog i interdisciplinarnog pristupa u projektima na području obnovljivih izvora energije mogu ostvariti sinergijski učinci u vidu poboljšanih ekonomskih i okolišnih rezultata u odnosu na konvencionalni pristup.

Bedoić je u Križevcima završio OŠ “Vladimir Nazor”, a prirodoslovnu gimnaziju u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga u Zagrebu. Tijekom srednje škole ostvario je zapažene uspjehe, sudjelovavši na dva državna natjecanja iz kemije te na državnom natjecanju iz fizike nakon kojeg je bio pozvan i na Međunarodnu olimpijadu mladih znanstvenika (ICYS) na otok Bali, Indonezija. Tamo je ostvario visoko 2. mjesto i srebrnu medalju s kolegicom u kategoriji Applied Physics.

Po završetku srednje škole upisao je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, gdje je bio jedan od najboljih studenata generacije – cum laude i na preddiplomskom i na diplomskom studiju. Po završetku studija upisao je doktorski studij Procesno-energetsko inženjerstvo na zagrebačkom FSB-u, a prošle godine primio je nagradu povodom Dana fakulteta kao najbolji student na poslijediplomskom doktorskom studiju smjera Strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija. Dr. sc. Robert Bedoić svoju profesionalnu karijeru nastavlja kao konzultant na međunarodnim projektima u energetici.

Sažetak doktorske disertacije: Anaerobna razgradnja način je oporabe energije iz organskog biorazgradivog otpada pri čemu nastaju bioplin i digestat kao vrjedniji produkti. Prema sastavu bioplina najzastupljeniji spojevi su metan i ugljikov (IV) oksid, dok ostalih spojeva kao sumporovodika, kisika, amonijaka i dušika ima u tragovima. Upotreba bioplina je višestruka, od goriva za proizvodnju električne i toplinske energije do proizvodnje biogoriva i kemikalija više dodane vrijednosti. U ovom radu istražuje se primjena matematičkog modela Anaerobic Digestion Model No. 1 implementiranog u procesni simulator AQUASIM s ciljem opisivanja procesa anaerobne kodigestije. Provedeno je modeliranje kontinuiranog procesa i rezultati modela uspoređeni su s mjerenim podatcima s bioplinskog postrojenja. Kao supstrati na bioplinskom postrojenju primarno se koriste kukuruzna silaža i životinjska gnojovka. Prosječna temperatura provođenja kontinuiranog procesa je 39 °C što odgovara mezofilnom načinu rada. U nastalom bioplinu mjeri se udio metana kao glavne komponente bioplina, udio kisika i zastupljenost sumporovodika. Postrojenje nastali bioplin koristi kao gorivo za proizvodnju toplinske i električne energije, a preostali digestat kao gnojivo za poljoprivredne površine. Na osnovi koreliranosti podataka istražuje se adekvatnost primijenjenog modela na kontinuirani proces.

Križevci u prošlom desetljeću dali 30 doktora znanosti

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, Križevci se nalaze na visokom 24. mjestu od 355 gradova i općina u Republici Hrvatskoj u kojima su u razdoblju od 2011. do 2020. godine svoja prebivališta u trenutku stjecanja titule imali doktori znanosti, s ukupno njih 30, od čega je 14 žena. Križevci to mjesto dijele s Vukovarom, a ispred su sljedeće jedinice lokalne samouprave (kojih u RH ukupno ima 555, ne računavši županije): Grad Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Zadar, Varaždin, Pula, Slavonski Brod, Dubrovnik, Velika Gorica, Karlovac, Samobor, Kaštela, Čakovec, Zaprešić, Sisak, Solin, Šibenik, Koprivnica, Viškovo, Vinkovci, Požega i Bjelovar. (kž.info)