Od intermodalnog logističkog centra mogu profitirati i križevački poduzetnici

Koje su mogućnosti da se realizira projekt intermodalnog logističkog centra u Križevcima i kakvu korist bi takav projekt donio gospodarstvu i prijevoznicima, raspravljalo se danas na panelu koji su u Razvojnom centru i tehnološkom parku organizirali Grad Križevci i neprofitna udruga Savez za željeznicu, koja je već izradila studije i istraživačke projekte vezane uz razvoj intermodalnog prijevoza tereta. “Podržavamo razvoj suvremene željeznice i suvremenih transportnih principa te želimo podržati i ovaj projekt. U pandemiji se pokazalo koliko je važno imati dobre lance opskrbe, a u našem gospodarstvu nedostaje intermodalnih terminala na kopnu oko kojih bi se grupirali industrijski i drugi gospodarski sadržaji“, rekao je predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina. Prema Europskom zelenom planu, do 2050. godine bismo 75 posto tereta morali prevoziti željeznicom, a roba će se u ovakvim intermodalnim centrima pretovarivati s vlakova na prijevoz cestom do krajnjih lokalnih destinacija.

Ideja da se takav centar izgradi u Križevcima potekla je iz Gradske uprave koja nastoji iskoristiti geografske pogodnosti, odnosno spoj brze ceste i željeznice, uz plan da se grad razvija kao zeleno prihvatljiv i u poslovno-logističkom smislu. Najveće pitanje je tko će financirati izgradnju takvog terminala i kad bi on, s obzirom na još uvijek neizgrađeni drugi kolosijek do Dugog Sela, ali i nesređene imovinsko-pravne odnose na parcelama na kojima se planira gradnja, mogao profunkcionirati. Grad je već krenuo u postupak rješavanja dokumentacije za okrupnjavanje zemljišta na kojem je trenutačno oko 150 čestica. Projekt je uvršten u Razvojni sporazum Sjever i procijenjen je na 375 milijuna kuna, u što je uključen i pogon za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora energije. Gradonačelnik Mario Rajn najavio je da Grad planira aplicirati za sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Prioritetne osi 5 koja je u sljedećem programskom razdoblju predvidjela 6.5 milijardi kuna za razvoj intermodalnih čvorišta. No prije toga moraju izraditi projektnu dokumentaciju za koju je, zasad, osigurano 450 tisuća kuna. “Javljajmo se i na poziv Ministarstva regionalnog razvoja za bespovratna sredstva koja su namijenjena za pripremu projekta iz razvojnog sporazuma, natječaj je otvoren do kraja veljače. Projektu pristupamo s raznih strana, ali vjerujem da uz podršku Saveza za željeznicu, Županije i svih drugih dionika, možemo hrabro koračati dalje i nadopunjavati naša iskustva jer je ovo generacijski projekt“, poručio je Rajn.

Terminal za kombinirani prijevoz trebao bi se izgraditi u Poslovnoj zoni Gornji Čret, a ideja je da se uz cestu i prugu omogući jednostavan prelazak s cestovnog na željeznički prijevoz, čime bi se skratilo vrijeme i olakšao transport robe, smanjila cijena prijevoza i emisija CO2 te broj kamiona na prometnicama. Križevci bi ovim projektom postali ključna točka na Mediteranskom koridoru Transeuropske mreže prometnica, što bi otvorilo nove mogućnosti za razvoj i poslovanje. Na pogodnoj su poziciji za terminal za kontejnerski teret, dok za neke druge vrste roba nisu, rekao je docent sa Zavoda za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Rožić.

“Hrvatska je centralizirana i sva roba koja dolazi ide za grad Zagreb za maloprodaju. Takva vrsta terminala u Križevcima, vjerujem, u početcima ne bi imala benefite. No kad bi se i država uključila, onda bismo mogli u Križevce privući i neke druge robne tokove kakvi u Hrvatskoj nisu prisutni, a nadam se da ćemo u tome uspjeti ako ćemo svi zajedno puhati u ista jedra“, rekao je Rožić. Na panelu su uz predstavnike organizatora sudjelovali direktor Rail Cargo Carrier Hrvatska Milan Brkić, glavni direktor lanca opskrbe Podravke Manuel Brković, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU projekata u HŽ Infrastrukturi Mirko Franović, predsjednik Nadzornoga odbora KTC- a Ivica Katavić i docent na Zavodu za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Rožić.