Govorite glasno o nasilju u obitelji

Kad je tema nasilje u obitelji, šutnja nije zlato. Šutjeti o nasilju u obitelji, vlastitoj, tuđoj, susjedovoj, prijateljičinoj – nije mudar potez niti dobro djelo. Udruga HERA Križevci neprestano i uporno radi na podizanju svijesti javnosti o pravima žrtava nasilja u obitelji i organizira akcije kojima želi skrenuti pažnju na problem nasilja nad ženama i na negativne posljedice koje ostavlja na djecu, društvo. Svatko tko zna bilo koga da proživljava neki od oblika nasilja dužan je to prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu, upozoravaju članice udruge HERA koje će u četvrtak 22. rujna od 9 do 11 sati na Gradskoj tržnici u Đurđevcu javnom akcijom obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i Gordanu Oraškić koje je 22. rujna 1999. na zagrebačkom općinskom sudu u brakorazvodnoj parnici ubio Mato Oraškić. Od tad su se donijeli novi zakoni i propisi, no situacija se nije puno promijenila. “Rekla bih da idemo dva koraka naprijed pa jedan nazad. Ima dobrih stvari, došlo je do niza promjena u zakonodavnom sustavu, međutim ni te stalne izmjene zakona nisu dobre. Da bi se neka promjena osjetila, u praksi je potrebna i provedba. Nama se čini da svake godine u zakonima nešto mijenjamo, no nedostaje međuresorna suradnja svih sustava. Općenito nedostaje odgovornosti, svi je prebacujemo na nekog drugog. Razmjena informacija, veće kazne i hitni postupci – mislim da je to ključno“, kaže predsjednica Udruge HERA Marina Švagelj Jažić.

I statistika potvrđuje da nismo ni blizu rješavanju problema. Prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 14 žena, ove godine toliko ih je ubijeno u samo osam mjeseci, a ubojstva su sve brutalnija. Zaštitne mjere koje su sudovi izrekli nemaju svrhe, sustav često ne sluša žrtve kad tvrde da se boje nasilnika. Osim toga, žrtve nasilja moraju obilaziti institucije da bi ostvarile prava koja na papiru imaju, pa ne treba čuditi podatak da mnoge od njih odustaju i gube povjerenje u te iste institucije. Dugotrajni sudski postupci (ponekad od prijave do prve parnice prođe i godina dana) i nedostatak ljudskih kapaciteta pogotovo u sustavu socijalne skrbi, najvažniji su problemi koji trenutačno ženama žrtvama nasilja, tvrdi Jažić Švagelj, donose više štete nego koristi. “Sustav funkcionira tako da unutar institucija pronađete ljude koji su senzibilizirani za ovu temu i onda s njima surađujete. A to ne bi trebalo biti tako. Još jedan problem je i besplatna pravna pomoć. Ona je besplatna za žrtve, plaća je Ministarstvo pravosuđa, no naknade su premale pa možda odvjetnici ne daju svoju stopostotnu energiju kao u drugim slučajevima“, uvjerena je.

Od prošle godine kad je otvoreno privremeno sklonište u našoj županiji, Udruga HERA je u njemu primila devetnaest žena i dvadeset troje djece, dok je SOS telefon u godinu dana zabilježio skoro tisuću poziva. HERA je postala prva adresa kojoj se obraćaju žrtve nasilja u obitelji u našoj županiji, no broj žrtava slabo se smanjuje. U sklopu kampanje “Za nasilje nema opravdanja” i projekta “Novi početak”, organiziraju javne akcije i edukacije za jačanje kapaciteta stručnjaka, a najvažniji dio projekta je otvaranje skloništa za žene žrtve obiteljskog nasilja, budući da je naša županija bila među šest onih koje takva skloništa dosad nisu imale. Zahvaljujući Konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija koju je Vijeće Europe usvojilo još 2011.) uz podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ojačava se i poboljšava sustav zaštite žena žrtava nasilja i u našoj županiji .”Sigurna kuća je naravno najveći i najvažniji dio projekta, ali kontinuirano organiziramo i neformalne radionice podrške ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci. Budući da su žrtve nasilja često ekonomski ovisne o drugima, radimo i na formalnom obrazovanju, organiziramo radionice i tečajeve usmjerene na jačanje znanja i vještina kako bi se žene lakše zaposlile, ekonomski osamostalile i što prije stale na noge i krenule u samostalni život”, objašnjava predsjednica Udruge HERA Marina Švagelj Jažić.

Zahvaljujući projektu, udruga prati žene, pomaže im i nakon izlaska iz skloništa jer mnoge od njih, osim brige i straha za djecu i sebe, traže posao, vode brakorazvodne parnice ili postupke dokazivanja skrbništva. No još se ne zna što će biti kad projekt završi i hoće li se osigurati kontinuitet socijalnih usluga usmjerenih na najosjetljivije skupine, u ovom slučaju na žene žrtve nasilja i njihovu djecu.

“To je problem projektnog financiranja. Trenutačno nema javnih poziva u koje bi se uklopili ovakvi projekti, ali nadam se da će i resorna ministarstva pronaći adekvatna rješenja. Sigurna sam da su naša lokalna i regionalna zajednica spremne za suradnju, ali same ne mogu osigurati sredstva kakva su potrebna za nastavak svih ovih aktivnosti i sigurne kuće. U novom prostoru smjestit ćemo 15 korisnika pa će troškovi za režije i osnovne potrepštine biti osjetno veći nego dosad kad smo u unajmljenom prostoru imali osam korisnika. Sklonište smo otvorili i sad moramo osigurati da ono neometano radi“, kaže predsjednica udruge nadajući se trajnom rješenju koje će dugoročno osigurati funkcioniranje sigurne kuće , neovisno o vremenski ograničenim projektima jer će se i sadržaj europskih omotnica s vremenom smanjivati.

Projektom Novi početak je kroz sredstva Europskog socijalnog fonda osigurano 9.233.880,49 kuna za unaprjeđenje sustava podrške, prevencije i zaštite od nasilja nad ženama, jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji, te podizanje svijesti javnosti o pravima žrtava nasilja. Korisnik projekta je Koprivničko-križevačka županija, doku su projektni partneri Udruga “HERA” Križevci i Centar za socijalnu skrb Križevci. Stručnu pomoć u provedbi projekta pruža PORA Regionalna razvojna agencija Koprivničko-križevačke županije.