Zašto raste prodaja knjiga samopomoći – provjerite u Gradskoj knjižnici

Stručno-znanstveni odjel: INDUSTRIJA SREĆE / Velimir Grgić. – 1. izd. – Zagreb: Media bar, 2022.
“Godine 2019. globalno tržište osobnog razvoja bilo je teško 30 milijardi dolara – dvije godine poslije, 2021., skočilo je na 42 milijarde. Do 2030. godine očekuje se da će ta brojka iznositi 67 milijardi. Pandemija koronavirusa svojim je tzv. stresnim potencijalom dramatično povećala prodaju knjiga i audio-knjiga samopomoći, broj gledatelja/slušatelja self-help podcasta, YouTube videa i online self-help savjetovališta odletio je u nebo, a u nevjerojatnom je porastu i tzv. self- help turizam…
U Hrvatskoj su knjige samopomoći odavno među najtraženijima (samo u 2022. prodaja im je porasla za 25 posto), dok je svake godine i sve više raznih motivacijskih tečajeva, duljih i kraćih, „živih“ i virtualnih, te ljetnih self-help krstarenja. Čovjekova potraga za smislenim, sretnim životom stara je koliko i on sam, no u 21. stoljeću kao da je sve eksplodiralo. U zapadnom svijetu, ubrzanome i stresnome do krajnjih granica, neprekidno se povećava (a i potiče) potreba običnih ljudi da „poprave” i „unaprijede” sami sebe (nota bene, u velikom je porastu i broj psihičkih poremećaja; stres je očito prevelik); radi toga postoji golem broj lifecoacheva, savjetnika raznih vrsta, motivatora, self-help gurua, psihoterapeuta, pozitivnih” mislilaca koji nude odgovore, rješenja, recepte, tj. provjerenu, uspješnu životnu praksu.
Kako su na tom području djelovali ili djeluju Rhonda Byrne, Oprah Winfrey, Lousie Hay, Gary Vaynerchuk, Tony Robbins, Robin Sharma, Jordan Peterson, Andrew Tate, Jordan Peterson i mnogi drugi? Koliko je u svemu tome autentičnih znanstvenih, filozofskih, psiholoških uporišta te proživljenoga životnog iskustva, a koliko je posrijedi tek pohlepa za zaradom utemeljena na iskorištavanju lakovjernih, u načelu zbunjenih običnih ljudi? Upravo na ta pitanja pokušava odgovoriti knjiga Industrija sreće.”

Beletristika: DOŽIVOTNA ROBIJA / Vedrana Rudan. – Zagreb: V.B.Z., 2022.
Nakon šest godina Vedrana Rudan ima novi roman, oštar i provokativan, kao što nas je navikla, ali i drukčiji, tiši i melankoličniji od dosadašnjih, psihološki iznijansiran i slojevit, s neočekivanim obratom koji majstorski naglašava dvojbu s kojom se glavna junakinja bori cijeli život. Doživotna robija je roman o ljubavi i njenom naličju – jednoj od omiljenih tema Vedrane Rudan – ali ovaj je put uz ljubav prema muškarcu, kojeg voli i koji je voli, u fokusu ljubav prema djeci. Roman je napisan vješto i čita se u dahu. Ima u njemu i preljuba, seksa, malih i velikih izdaja, smrti najbližih I najdražih, dakle, svega onog što gradi naše živote, tu je čak i jedno ubojstvo… No čitatelj će se suočiti i s puno potresnih stranica na kojima se precizno secira odnos majke i kćeri, propituje roditeljska ljubav koja mnogima osmišljava život, ali mnoge i porobljuje, kaže autorica. I upravo zato je ovaj roman hrabar. Vedrana Rudan se u njemu usudila dirnuti u najveći tabu, ljubav prema djeci, usudila se pokazati koliko je taj odnos složen i koliko može biti razoran usprkos tome što je ispunjen ljubavlju (ili baš zato što je ispunjen ljubavlju). Ali to nas, naravno, ne iznenađuje, jer upravo to je ono što ona autorica uvijek radi – ide tamo gdje se drugi ne usuđuju!

Dječji odjel: KUHARICA ZA MALE ČAROBNJAKE / Veljko Barbieri; [ilustracije Ana Salopek]. – Zagreb: Školska knjiga, 2022.
˝Kuharica za male čarobnjake˝ bajkovito je štivo popraćeno receptima koje će mladima otkriti svijet hrane na posve nov način. I, vjerujte, okupit će cijelu obitelj, od smišljanja obroka i odlaska u nabavu, zajedničke pripreme jela, a onda i oko stola. Upravo je to najveća vrijednost ove knjige – zajednički trenutci i kreativno provedeno vrijeme s obitelji i prijateljima, uz slasne zalogaje na kraju priče.˝

Knjige za mlade: PONOĆNI KLUB / Christopher Pike; s engleskoga preveo Igor Rendić. – Zagreb: Fokus komunikacije, 2022.
„Ponoćni klub“ potresna je drama iz pera Christophera Pikea, jednog od najboljih američkih pisaca romana za mlade. Priče mladih ljudi iz Rotterhama inspririrale su redatelja Mikea Flanagana da režira Netflixovu napetu horor-seriju „Ponoćni klub“. Hospicij Rotterham dom je petero tinejdžera koji umiru od neizlječivih bolesti, ali do posljednjeg daha ne prestaju tražiti smisao života u ljubavi, prijateljstvu i darovima mašte. Ilonka, Anya, Kevin, Spence i Sandra na samom početku života moraju se suočiti s vlastitom smrtnošću, ali unatoč tuzi i razočaranju ne dopuštaju da ih zarobi strah. Osnovali su Ponoćni klub i noćima smišljaju i pripovijedaju priče pune spletki, izdaja i užasa, nade, ljubavi i smijeha. Izmišljeni svjetovi iz noći u noć isprepliću se sa stvarnim životima petero junaka koji i u zadnjim danima radoznalo otkrivaju čarolije života.