Bolestan novac i druge nove knjige u Gradskoj knjižnici

Stručno-znanstveni odjel: BOLESTAN NOVAC: ISTINA O GLOBALNOJ FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI /Billy Kenber; [prijevod Jasna Mati]. – – Zagreb: Planetopija, 2021.
Već godinama svjedočimo nizu skandala u farmaceutskoj industriji. Od cijene lijeka za AIDS koja je preko noći porasla sa 17,5 dolara na 750 dolara do kompanije koja je radije dopustila da zalihama lijekova za rak istekne rok trajanja nego da snizi cijenu, primjera je mnogo. Sustav koji je nekoć dizajniran da potiče inovacije i unaprijedi brigu o pacijentima danas jedino pokreće želja za profitom. Lijekovi su postali tek financijska imovina, a način na koji se usmjeravaju istraživanja, određuju cijene lijekova i tko im ima pristup prilagođava se interesima dioničara, a ne javnosti. Dok farmaceutske kompanije usmjerene isključivo na zaradu sve češće dobivanju kazne zbog podmićivanja liječnika i međusobnog dogovaranja cijena, pacijenti se sve češće okreću crnom tržištu kako bi došli do prijeko potrebnih lijekova koje službe zdravstvene skrbi više ne mogu financirati.
Knjiga ˝Bolestan novac˝ istraživačkog novinara Billyja Kenbera je temeljita i važna dijagnoza industrije u krizi. U bliskoj budućnosti istraživanje i razvoj lijekova vrtoglavo će opasti, a lijekovi će biti dostupni samo najbogatijima, i zato je krajnje vrijeme da nešto poduzmemo.

Beletristika: ONA JE DOŠLA IZ MARIUPOLJA / Nataša Wodin; sa njemačkog prevela Mira Đorđević. – – Sarajevo: Connectum, 2021.
Nataša Wodin piše isključivo na njemačkom jeziku. U njenim djelima dominira tema izmještenosti i osjećaja nepripadanja sredini u kojoj živi i radi, iako je rođena, odrasla i školovana u Njemačkoj. Sva djela ove autorice su isključivo autobiografskog karaktera. Njen roman “Ona je došla iz Mariupolja” ovjenčan je nagradom Alfred-Dovlin (2015), dok je dvije godine kasnije dobio i prestižnu nagradu Lajpciškog sajma knjige kao knjiga godine. Nataša Wodin njemačka je autorica ukrajinskog porijekla, rođena je 1945. u Furthu. Od 1994. živi i radi kao slobodna spisateljica u Berlinu.

Dječji odjel: ŽELJEZNI GRAD / Nikola Bolšec; [ilustrator Katarina Botica] ; [urednik i korektura Krunoslav Puškar]. -Križevci: Crisinus, 2022.
Priča Željeznog grada prati dvojicu braće, starijeg Luku i mlađeg Stjepana, koji se tijekom branja šipka zapute u tajanstveni Željezni grad, u kojem ih čekaju mnoge njegove tajne, ali i brojna iznenađenja i neočekivani susreti. Priča je to o vanjskim i unutarnjim borbama dvojice mladih junaka, a ujedno i najveća avantura njihova života. Kako je istaknuo prof. Vladimir Lončarević, recenzent romana: „Tražeći izlaz iz tamnih prolaza i tunela, oni će naučiti najvažnije: da mrak uzmiče i pred najmanjim svjetlom. A blago, za kojim svi tragamo, umjesto na raznim tajanstvenim mjestima, najprije ćemo naći u najvećoj tajni – u sebi i onima koji su nam povjereni. Jer, pažljivu čitatelju neće promaknuti koliko je važno da svi budemo čuvari brata svojega…”

Knjige za mlade: MYRA ZNA SVE: ROMAN ZA MLADE / Luigi Ballerini; s talijanskog prevele Ana Badurina i Iva Hlupić. – – Zagreb: Ibis grafika, 2022.
Distopijski roman „Myra zna sve“ talijanskog dječjeg psihologa i autora Luigija Ballerinija namijenjen je publici adolescentske dobi. Roman preispituje pitanja društvene kontrole kroz korištenje tehnologije te manjak kritičkog mišljenja među većinom stanovništva u ovom distopijskom svijetu veoma bliskom našoj stvarnosti. Što danas obući? Koji film odabrati? Tko je savršen partner baš za tebe? Na sva ova pitanja Myra ima odgovor. U bliskoj budućnosti u kojoj žive Ale i Vera, informacije o svemu i svakome trenutno su dostupne. Dakako, uz pomoć Myre, operativnog sustava koji je dio svačijeg života i hrani svoju umjetnu inteligenciju svakim ljudskim pokretom. Dok Ale smatra kako život bez Myre ne bi bio moguć, Vera je oduvijek sumnjala u Myrinu dobronamjernost, osjećajući da joj je sloboda ograničena. Kada se, zahvaljujući Myrinom algoritmu, Ale i Vera upoznaju i njihovi svjetovi sve se više počinju približavati, Ale saznaje da život uz Myru nije toliko lagodan kao što se čini. Ovaj napeti distopijski roman još jednom preispituje pitanja društvene kontrole, koliko smo slobode spremni žrtvovati za lagodan život te je li taj život uistinu lagodan ako samo prividno donosimo vlastite odluke. Uz ovakva pitanja, srednjoškolske muke junaka ove priče padaju u drugi plan.