[FOTO] Uspjeli eksperiment kazalištarca Josipa Martinčića posvećen križevačkoj publici

U subotu, 20. svibnja 2023. godine u Maloj dvorani Hrvatskog doma u Križevcima, u sklopu 19. Culture Shock Festivala, održana je kazališna predstava „Dnevnik jednog luđaka“, koju je adaptirao, režirao i izveo Josip Martinčić, prema prijevodu Zlatka Crnkovića. Ovaj mladi Križevčanin preko deset godina živi, školuje se i radi u Velikoj Britaniji, gdje posljednje četiri godine predaje dramu i kazališne studije na preddiplomskom studiju na fakultetima širom jugozapadne Engleske. Režira predstave, drži radionice i seminare te predstavlja kolege na studentskom vijeću. Ovo mu je bilo četvrto gostovanje na Culture Shock Festivalu, nakon petogodišnje pauze.

Uoči privatnog, svega trodnevnog proljetnog posjeta Križevcima Martinčić je izrazio spremnost za kazališnu produkciju u sklopu Culture Shock Festivala te je odlučio prirediti pripovjetku „Dnevnik jednog luđaka“ ruskog književnika ukrajinskog podrijetla Nikolaja Vasiljeviča Gogolja. Iako mu je to nevezano uz posao i trenutno istraživanje kojim se bavi, Martinčić je ekskluzivno križevačkoj publici podario sjajan prikaz propadanja pojedinca izmučenog bolestima društva, prema tekstu koji u svjetskoj književnosti slovi i kao jedan od najranijih detaljnih prikaza shizofrenije.

Povrh upečatljive jednosatne izvedbe u ulozi Aksentija Ivanoviča Popriščina, Martinčić je u inscenaciji ludila Gogoljevog antijunaka bio zaslužan i za cjelokupnu scenografiju, koju je samostalno izradio i oslikao, te kostimografiju i osmišljavanje scenskih rekvizita. Također je pripremio sve zvučne zapise, odabrao glazbene ulomke i osmislio rasvjetu. Za produkciju predstave bili su zaduženi Hrvoje Belani i Nikola Ostojčić iz udruge P.O.I.N.T. te Ksenija Posavec iz Pučkog otvorenog učilišta Križevci. Razgovor s glumcem nakon predstave pred zainteresiranom publikom efektno je održala Nina Rašidović.

Rođen u Osijeku, Martinčić je djetinjstvo i mladost proveo u Križevcima, gdje je završio osnovnu i prva dva razreda srednje škole, prije odlaska u Veliku Britaniju zbog dobitka akademske stipendije. Poslije završetka srednje škole, ostaje studirati i živi u Britaniji više od čitavog desetljeća. Njegov interes za kazalište od malena su podržavali majka Lucija i brojne učiteljice, koje su mu bile mentorice na četiri državne smotre LiDraNo. Nakon diplome studija kazališta i engleske književnosti Josip je nastavio akademski put i trenutno je na posljednjoj godini doktorskog studija na Sveučilištu u Exeteru. Njegova doktorska disertacija bavi se kazališnim kritičarima s kraja 19. stoljeća.

Iz opisa izvedbe: Niži državni činovnik Popriščin, opsjednut hijerarhijom u društvu i nezadovoljan svojom pozicijom, iskreno priznaje kako čuje i vidi stvari koje drugi ljudi oko njega ne vide i ne čuju. Kroz njegov dnevnik saznajemo da voli Sofiju, kćer svog šefa, ali neuzvraćena ljubav zbog njegovog statusa dovodi do gubitka razuma. Kad pročita da je španjolski tron prazan, pomisli da je možda on budući kralj. Dođite i zavirite u zapise osobe čiji je um žrtva klasnog položaja. Kroz satiru i neobične događaje, poput privida pasa koji pričaju i pišu pisma, Gogolj nas poziva da razmislimo o vlastitom društvu. On ne želi da se smijemo osobi, nego da vidimo apsurdnost sistema koja čovjeka dovodi do ludila.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

•