Grad kupuje žardinjere umjesto da stabla posadi u zemlju

Za 30 tisuća eura Grad planira kupiti žardinjere i u njih posaditi stabla na Strossmayerov trg, a to će odobriti gradski vijećnici prihvaćanjem rebalansa proračuna večeras na 15. sjednici Gradskog vijeća. Uz objašnjenje da to rade “kako bi se trg ozelenio i tako zaštitilo prolaznike u ljetnim mjesecima od vrućina“, gradonačelnikov ured nam je odgovorio da tako rade i drugi gradovi, poput primjerice Osijeka, koji imaju postavljena stabla na središnjim trgovima. I zaista, na osječkom Trgu Ante Starčevića stabla jesu posađena u tegle, no radi dekoracije, a ne kako bi zaštitili prolaznike od vrućina.

Kakva su onda to stabla koja bi mogla stvarati sjenu i omogućiti ugodniji boravak ljudi na trgu, pitali smo Komunalno poduzeće još lani kad su se počele spominjati tegle za stabla.

“Svakako bi bila poželjna stabla barem srednje veličine koja dosežu od 12 -15 metara visinu. Kuglasti javor koji je posađen je spororastuće, niže stablo sa širokom kompaktnom kuglastom krošnjom, a puna veličina stabla doseže 4-5 m visine, te možemo reći da ta stabla nisu dosegla svoju maksimalnu veličinu, a isto tako moramo reći da ona nikada neće dati tako željenu hladovinu koju bi dobili od sadnje srednje – srednje visokog ili visokog drveća“, objašnjavaju stručnjaci iz Komunalnog poduzeća.

Gradu je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio 318 tisuća eura iz Javnog poziva za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama za projekt vrijedan skoro 400 tisuća eura za izgradnju dvosmjerne biciklističke staze od željezničkog kolodvora do groblja, uz sadnju drveća i grmlja. Taj javni poziv zamišljen je kao potpora lokalnim jedinicama da povećaju svoje površine pod krošnjama u urbanim i periurbanim područjima sadnjom pojedinačnih i grupa stabala, drvoreda i urbanih šuma, izgrade sigurne točke („skloništa od toplinskih valova”) u slučaju ekstremnih meteoroloških uvjeta (vrućina) na javnim površinama. Umjesto da Križevci povećaju takve površine i doprinesu ispunjavanju cilja koji je Republika Hrvatska preuzela u okviru Europskog zelenog plana – sadnje milijun stabala godišnje – drveće planiraju posaditi u tegle.

Trg Josipa Jurja Strossmayera nalazi se unutar granica zaštićene Kulturno-povijesne cjeline Križevaca i postojeće krajobrazno rješenje moguće je revidirati jedino uz procedure predviđene Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, poručilo je Ministarstvo kulture. Svjesni su novih potreba za prilagodbom prostora. “Kako klimatske promjene ubrzano napreduju, stvaranje ugodnih javnih površina i ambijenata izazov je koji nas svakako očekuje. Nadamo se kako će zajedničko zalaganje javnih službi te projektanata usmjerenih prema rješavanju potpuno nove problematike vezane uz javne i urbane prostore, dati kvalitetne i učinkovite rezultate te ugodne ambijente za boravak na otvorenom“, odgovorilo nam je Ministarstvo kulture lani na pitanje o mogućnosti ozelenjavanja Strossmayerovog trga.  

Međutim, križevačke gradske vlasti nisu ni kontaktirale projektante Strossmayerovog trga kako bi zajednički pronašli rješenje, prilagodili prostor potrebama ljudi i smanjili negativne utjecaje klimatskih promjena. Jedna od autorica projekta uređenja Strossmayerovog i Nemčićevog trga arhitektica Danka Tišljar trenutačno je u drugim poslovnim vodama, kaže da je i u prvom projektu bila za više zelenila i apsolutno je za sadnju stabala i ozelenjavanje prostora. Nitko je iz Grada nije zvao u vezi sadnje i ideje da se stabla umjesto u zemlju posade u žardinjere. Niti arhitekta Zdenka Dubovečaka, drugi dio autorskog dvojca uređenja Strossmayerovog trga, nitko nije ništa pitao.

“Jasno je da se na javnim prostorima može pojaviti nova potreba, poput ove za dodatnim ozelenjavanjem. Svakako je treba analizirati i pronaći rješenje, ali u dogovoru sa strukom i autorima jer je važno da se zadrži osnovna ideja projekta“, rekao nam je Dubovečak i dodao da je spreman na suradnju i otvoren za dogovore.

Ovo nije prvi put da netko u Gradu pokušava mimo struke i propisane procedure intervenirati u prostor Strossmayerovog trga. Zadnji put radove su zaustavili konzervatori, a za troškove nitko nije odgovarao. Nejasno je zašto se ovaj put Grad nije obratio projektantima koji su nam potvrdili da su otvoreni za pronalazak rješenja kojim bi se trg ozelenio, prilagodio potrebama građana i klimatskim promjenama.