Projektantica: Nije poštivana procedura. Fond: Potičemo sadnju stabala u zemlju, ne u tegle!

“Projektantica se pred nekoliko godina izjasnila protiv povišenih gredica isto kao što se sad izjašnjava protiv ukopavanja u trg. Ovo rješenje je nekakvo kompromisno, ono što je moguće da bi imali zelenilo i što projektantica dopušta“, izjavio je sinoć gradonačelnik Mario Rajn na sjednici Gradskog vijeća o kupnji žardinjera u koje Grad planira posaditi stabla i tobože osigurati hlad za ljetnih mjeseci, i pritom nije bio u pravu. Niti konzervatori niti projektantica nisu uvjetovali, ali ni odobrili žardinjere za drveće jer ih o tome nitko nije pitao ni obavijestio!

Potvrdili su nam to i konzervator Milan Pezelj i projektantica Irena Jurin. Iako se ista gradska vlast već jednom opekla u pokušaju da intervenira u Strossmayerov trg, kad su bez dopuštenja konzervatora dizali gredice, istu stvar ponovili su i sad ne poštujući zakonom propisanu proceduru. Naime, Trg Josipa Jurja Strossmayera nalazi se unutar granica zaštićene Kulturno-povijesne cjeline Križevaca i postojeće rješenje moguće je revidirati jedino uz procedure predviđene Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Promjene su moguće, potvrdila nam je i projektantica Jurin, ali o tome treba komunicirati, za početak s konzervatorima.

“Vrijeme i napredak donose svoje i život na tim trgovima pokazuje što bi trebalo promijeniti. Ako se pokazalo da neki elementi ne funkcioniraju, da ih ljudi ne koriste ili da nešto nedostaje, da postoji potreba za nečim, treba ih promijeniti. To je legitimno, ali treba poštivati proceduru. Investitor mora krenuti od neke ideje na temelju koje se radi projekt, a konzervatori daju mišljenje i potvrdu, bez obzira na veličinu projekta“, objašnjava projektantica Jurin.

Upravo nju spomenuo je jučer na društvenoj mreži zamjenik gradonačelnika Danijel Šaško još jednom prozivajući novinare za ‘neodgovorno’ obavljanje posla, ne navodeći u čemu je neodgovornost. “Glavna projektantica je osoba koja nije navedena u tekstu, jer novinari ne obavljaju svoj posao odgovorno. Zove se Irena Jurin i jedina je od koje konzervator iz Bjelovara želi čuti mišljenje“, napisao je između ostalog. Naime, u tekstu su kao autori projekta uređenja Strossmayerovog i Nemčićevog trga spomenuti arhitekti Danka Tišljar i Zdenko Dubovečak koji su nam potvrdili da podržavaju namjeru za prilagodbom prostora novim potrebama, ali da ih iz Grada nitko ništa nije pitao. Oni jesu autori idejnog rješenja i nositelji autorskog prava, potvrdila nam je arhitektica Irena Jurin koja je, zajedno s autorima, izradila glavne i izvedbene projekte.

Iz Šaškove objave nije jasno hoće li stabla rasti iz zemlje ili iz tegle, jer čemu tegle ako “bi stabla bila spojena s tlom i imala veću šansu za preživljavanjem”. Osim toga, nije li neodgovorno javnim novcem kupovati žardinjere, gredice i bilo što drugo pa tek onda tražiti mišljenje konzervatora. Što se tiče novca, drveće koje gradska vlast planira “postaviti” u tegle najvećim dijelom sufinancira Fond za zaštitu okoliša iz Javnog poziva za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama, o čemu je Grad objavio vijest i na svojim stranicama. Međutim, Fond nema informaciju o tome da se stabla neće saditi u zemlju.

“Novac se daje za cijele projekte za izgradnju biciklističkih staza i šetnica s drvoredima uz njih, formiranje zelenih površina unutar urbanih prostora. Cilj je povećanje površina pod krošnjama i davanje doprinosa nacionalnom cilju sadnje dodatnih stabala. Ne podržavamo sadnju stabala u tegle, namjera je da ta stabla opstanu“, potvrdila nam je Ivana Jonke iz Fonda za zaštitu okoliša koji je propisao i vrste stabala koja se mogu saditi.

I građani žele više hlada i ugodniji ambijent za boravak na otvorenom, vidljivo je to po komentarima koje izazivaju svi tekstovi koje smo objavljivali o ozelenjavanju središta grada, a toga je svjesno i Ministarstvo kulture i medija koje nam je još lani odgovorilo kako se nadaju da će zajedničko zalaganje javnih službi i projektanata usmjerenih prema rješavanju potpuno nove problematike vezane uz javne i urbane prostore, dati kvalitetne i učinkovite rezultate. Na riječ “zajedničko” netko je u ovoj priči zaboravio.