U utorak u Kinu Križevci predstavljanje filma o marijanskoj baštini Bjelovarsko-križevačke biskupije

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima poziva na predstavljanje filma „Regina Martyrum – marijanska baština Bjelovarsko-križevačke biskupije“, koje će se održati u utorak, 11. srpnja 2023. u 20 sati u Kinu Križevci, u Razvojnom centru i tehnološkom parku na adresi Ulica Franje Tuđmana 20. U filmu se posebno govori o kulturnim i prirodno-zemljopisnim vrijednostima Križevaca i križevačkog kraja, a osobitu zanimljivost čine i kadrovi snimljeni dronom iz zraka. O filmu će uvodno govoriti dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika i redateljica filma, a u glazbenom dijelu programa nastupit će Kulturno umjetničko društvo Prigorje.

Film „Regina Martyrum – marijanska baština Bjelovarsko križevačke biskupije“ 13. je po redu iz opsežnog filmskog projekta „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine”. Prikazuje štovanje Bogorodice u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji te predstavlja kulturološki i hodočasnički putopis kroz najstarija i najljepša marijanska svetišta: Uznesenje BDM u Novoj Rači, Uznesenje BDM u Glogovnici, Pohod BDM u Šandrovcu, Pohod BDM u Cirkveni, Majka Božja Koruška kod Križevaca, Uznesenje BDM u Gornjoj Rijeci, Pohod BDM u Garešnici, Pohod BDM u Gornjem Dragancu, Sv. Marija Lauretanska u Pogančecu te marijanske umjetnine prisutne i u ostalim poznatim ili malo poznatim crkvama.

U filmu upoznajemo vrijedne Bogorodičine slike i kipove, glazbenu tradiciju i običaje iz pučke pobožnosti. Također upoznajemo prirodne ljepote i povijesna zdanja (stari grad Kalnik, Zelingrad, Garić-grad, dvorac Erdödy-Rubido, dvorac Lovrečina i dr.). Filmski putopis sadrži odlomke stihova i knjiga u kojima pjesnici ovog kraja opisuju Bogorodicu i njezina svetišta, počevši od knjige Nikole Bengera Regina Martyrum iz 1730. pa nadalje. Osobita pozornost pridana je umjetninama iz Dijecezanske zbirke smještene u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji u Bjelovaru.

Dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je 1990. s temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala s temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1986. radi u Odsjeku za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, od 2018. u zvanju znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. Honorarno je predavala na Odsjeku kroatologije na Ljetnoj školi i na doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

Godine 1997. izabrana je za počasnu, dopisnu članicu Međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis). Sudjelovala je na više znanstvenih projekata, među kojima se ističe međunarodni bilateralni projekt Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe, između HAZU i Bugarske akademije nauka (BAN). Napisala je 10 autorskih znanstvenih knjiga, priredila je 36 knjiga izabranih djela, monografija i zbornika radova. Objavila je 107 izvornih znanstvenih radova u inozemnim i domaćim časopisima i zbornicima i više od 250 stručnih radova. Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima.

Bila je višegodišnji honorarni suradnik Znanstveno-obrazovnog programa HRT-a. Od 2005. je scenaristica, redateljica i voditeljica projekta „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine”. Dobitnica je Srebrne povelje – nagrade Matice hrvatske Zagreb, 2009. i 2018. za književnost; odlikovana je ordenom Hrvatskog pletera za promicanje hrvatske kulture. Izabrana je 2023. za predsjednicu Društva hrvatskih književnika.