U knjižnicu po svjetski klasik o široko rasprostranjenoj i opasnoj ljudskoj osobini

Stručno-znanstveni odjel: TEMELJNI ZAKONI LJUDSKE GLUPOSTI / Carlo M. Cipolla
Knjiga pred vama nastala je tako što je autor, vrsni talijanski ekonomist 20. stoljeća Carlo M. Cipolla, napisao dva duhovita eseja: ˝Uloga začina, a ponaosob papra, u gospodarskom razvitku srednjeg vijeka˝ i ˝Temeljni zakoni ljudske gluposti˝, koje je kopirao u kućnoj radinosti i zatim prijateljima slao primjerke s posvetom želeći ih iznenaditi neobičnim poklonom. Tek ih je 1988. napokon tiskao na talijanskom. Unatoč izvrsnosti njegovih stručnih studija, tek su mu ta dva mala eseja, a osobito onaj posvećen široko rasprostranjenoj ljudskoj osobini, naveliko prekoračujući granice struke, donijela svjetsku slavu i popularnost.
U prvom eseju u knjizi Cipolla iznosi povijest zapadnoeuropske civilizacije kroz trgovinu i konzumaciju papra i pritom duhovito zauzima ironijsku distancu od svih ambicioznih i tezičnih povijesnih studija iz političke ekonomije. U drugom eseju autor na duhovit i sarkastičan način upozorava: glupi ljudi zaista vladaju svijetom. Umjesto akademskog istraživačkog projekta o psihološkim razlozima zašto ljudi donose nepromišljene odluke, ova knjiga nastoji na širi način objasniti kako glupi ljudi djeluju i zašto bismo trebali biti oprezni prema njima. Cipollin suptilni crnohumorni pristup djeluje istovremeno zabavno ali i otrežnjujuće: 98 posto ljudi vjeruje da su oni daleko manje glupi od prosjeka.

Beletristika: SNOVIĐENJE SVIJETA / Werner Herzog
Godine 1945., kada je Japan kapitulirao, Hiroo Onoda bio je časnik carske vojske kojemu je povjerena obrana malog otoka na Filipinima. Uvjeren da rat još uvijek traje i suživljen s prašumom, on će gotovo trideset godina nastaviti voditi imaginarni rat u kojem mu neprijatelji nisu protivničke trupe, već nemilosrdna priroda i vlastiti demoni. Tumačenjem blještavih satelita na nebu i glasova sa zaplijenjenog radija Onoda će za to vrijeme sklapati svoju lucidnu ideju 20. stoljeća, od fragmenata koji do njega pronalaze put iz stvarnog svijeta. Kultni redatelj i pisac Werner Herzog, koji u svojim ostvarenjima istražuje ekstremno iskustvo i približava se nedohvatnim istinama onkraj ludila, upoznao je u Japanu Hirooa Onodu, čovjeka s posebnom prošlošću. A zatim je i ispisao priču o epskoj i apsurdnoj borbi na tankoj granici jave i sna ovog japanskog vojnika, roman ˝Snoviđenje svijeta˝, blistavi i razigrani niz slika o smislu i besmislu
našeg postojanja.

Stripovi: RAT SVJETOVA / crtež Vincente Cifuentes
Rat svjetova je stripovana adaptacija znanstveno-fantastičnog romana H. G. Wellesa 1897. godine namijenjen uzrastu 12 do 16 godina. Ova dramatična priča o srazu dvije vrste, jedne sa Zemlje, a druge s Marsa, započinje u opservatoriju koji teleskopom uočava niz eksplozija na površini Crvenog planeta. Uskoro cijeli svijet shvaća da je započela marsovska invazija na zemlju te spoznaje da je tehnologija osvajača superiornija onoj koju posjeduju ljudi. Roman je izazvao izuzetan interes čim je objavljen (te je kroz stotinjak godina višestruko adaptiran u sve medije) jer je krajem 19. stoljeća, zahvaljujući brzom razvoju optičke tehnologije, vladalo veliko zanimanje za istraživanje svemira. Francuski astronom je u znanstvenom magazinu Nature, 1894. godine, objavio tekst o tome kako je teleskopom opazio neobičnu svjetlost na površini Marsa što je Wellesu bila neposredna inspiracija za pisanje romana. Jednako snažno je na njega utjecala teorija američkog astronoma Percivala Lowela kako su linije vidljive kroz teleskop na površini Marsa zapravo možda kanali koji su djelo neke inteligentne vrste. I sam je Welles 1896. godine objavio esej “Inteligencija na Marsu” u kojemu spekulira o mogućnosti da je taj planet naseljen te da se razvoj stanovnika Marsa možda može usporediti s ljudskom evolucijom. Esej u kojemu Welles iskazuje fascinaciju Darwinovom teorijom evolucije, spekulira s mogućnošću da su marsovci u razvoju napredniji od ljudi te da će, ukoliko su iscrpili prirodne resurse svog planeta, interes svakako usmjeriti Zemlji. Wellesova ideja o vrsti koja do te mjere istroši izvore svog habitata da ga učini nepogodnim za život svakako je danas aktualnija od bilo koje druge njegove futurističke zamisli.

Dječji odjel: ČUVARICA STABLA / [ilustracije] Ana Salopek
Čuvarica stabla autorice i ilustratorice Ane Salopek je silent book/tiha knjiga, namijenjena publici svih uzrasta. „Čuvarica stabla“ pred nas stavlja probleme današnjeg društva naglašavajući onaj najveći problem – raskid veze sa prirodom. Vodeći nas kroz tri vremenska razdoblja, odnosno prošlost, sadašnjost i budućnost autorica nas suočava s pohlepom, željom za moći i vladanjem nad drugim živim bićima, uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta i samim time i uništavanjem čovječanstva. „Čuvarica stabla“ je poziv na promišljanje i ponovno povezivanje s prirodom; davanje glasa onima koji ga nemaju; proslava kreativnosti čovjeka.