Država se od rujna uključuje u financiranje vrtića – hoće li biti više mjesta i niže cijene?

Država će od jeseni sufinancirati redovito poslovanje dječjih vrtića koje je dosad ovisilo samo o sredstvima osnivača, odnosno gradovima i općinama. Uredba o mjerilima i kriterijima za utvrđivanje iznosa koje će vrtići dobivati za fiskalnu održivost upravo je u javnoj raspravi, a stupa na snagu 1. rujna. Zahvaljujući tim sredstvima, ističe Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao predlagatelj, gradovi i općine moći će donijeti odluke o povećanju vrtićkih kapaciteta, većim primanjima zaposlenika, zapošljavanju novog kadra, ali i smanjenju cijene koju plaćaju roditelji.

Za tu je namjenu iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije kroz NPOO osigurano 215 milijuna eura bespovratnih sredstava, a u 2023. će se isplatiti za četiri mjeseca primjene uredbe, od rujna do prosinca, dok će od sljedeće godine lokalne samouprave dobivati novac za svih 12 mjeseci u godini. Glavni kriterij prema kojem će se dijeliti sredstva je indeks razvijenosti grada ili općine osnivača dječjeg vrtića, i to tako da najmanje razvijene jedinice dobiju najviše – 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtiću na razini Hrvatske, dok bi najrazvijenije sredine dobile najmanje, odnosno 6.25 posto prosječne cijene. Križevci su u šestoj skupini jedinica lokalne samouprave (od ukupno osam), kao i primjerice Bibinje, Bjelovar, Delnice, Gospić, Ivanec, Konjščina, Pašman, Sisak, Sveti Ivan Zelina ili Vrbovec, i prema modelu koji predlaže Ministarstvo dobivali bi 18.75 posto cijene smještaja u vrtiću po svakom upisanom djetetu. Koprivnica, Cres, Varaždin ili Čakovec bi prema tom modelu dobivali samo 6.25 posto cijene jer im je indeks razvijenosti veći, u skupini osam, dok bi Kalnik i Sv. Ivan Žabno dobivali 37.5 posto, a Gornja Rijeka i Sv. Petar Orehovec čak 43.75 posto prosječne cijene smještaja po djetetu.

Vijeće EU-a u Zaključcima o predškolskom odgoju i obrazovanju naglašava važnost kvalitetnog ranog predškolskog odgoja, a ta stopa u Hrvatskoj još uvijek nije zadovoljavajuća, uglavnom zbog manjkave infrastrukture, nedostatka odgojitelja i sustavne regionalne razlike u obuhvatu djece ranim i predškolskim programima. Dječje vrtiće dosad su financirali isključivo osnivači uz participaciju roditelja, dok je država sustav ranog i predškolskog odgoja potpuno zapostavila što je dovelo do razlika u kapacitetima, opremljenosti, cijeni koju plaćaju roditelji, kao i plaćama zaposlenika. Pravo na državna sredstva imaju gradovi i općine osnivači vrtića, no ne i privatni vrtići.

Uredbu su u javnom savjetovanju komentirali sindikati, udruge i građani. Upozorili su na potencijalne probleme, pogotovo na indeks razvijenosti kao kriterij pri određivanju iznosa koji će gradovi i općine dobivati od države.