U knjižnicu po novi roman mađarske spisateljice i redateljice koja je preživjela holokaust

Stručno-znanstveni odjel: PRIRUČNIK ZA KOREKCIJU IZGOVORA I POČETNO UČENJE HRVATSKOG JEZIKA/ Ivančica Banković Mandić
Priručnik za korekciju izgovora hrvatskog jezika na primjeru pojednostavljenog teksta bajke o Snjeguljici i sedam patuljaka kroz sedam cjelina uvodi čitatelja u glasnički repertoar hrvatskog jezika. Tekst o Snjeguljici preveden je na 18 svjetskih jezika pa se priručnikom mogu jednostavno služiti i govornici koji ne poznaju dovoljno engleski jezik. Cjeline su popraćene zvučnim zapisima. Osim uvježbavanja izgovora i slušanja određenih glasova, glasovnih promjena i intonacija, priručnik daje i osnovne gramatičke upute o hrvatskom jeziku i potiče čitatelja na komunikaciju. U knjizi se nalazi QR kod koji vodi do zvučnih zapisa.

Beletristika: IZGUBLJENI KRUH / Edith Bruc
Kada trinaestogodišnju djevojčicu Ditke i njezinu obitelj u jednu travanjsku zoru 1944. istjeraju iz njihove seoske kuće u Mađarskoj da bi ih odveli u geto, a potom u Auschwitz, Europu je već zahvatio plamen rata. Otada očima djevojčice koja u jednom trenu pomišlja kako se samo želi vratiti u mamin trbuh i nikada se više ne roditi pratimo prisilnu deportaciju u logor, strah, gubitak obitelji, gladovanje, nasilje, nezamislivu bol i očaj, ali i pokušaj da se održi bilo kakva nada u najgorem mogućem mraku. U emotivno razarajućem romanu ˝Izgubljeni kruh˝ Edith Bruck jednostavnim i preciznim jezikom piše o svom najpotresnijem iskustvu, ali i onome što je došlo nakon njega: o osjećaju otuđenosti od onih koji nisu proživjeli logore, o traženju vlastite vrijednosti i identiteta nakon takve prevelike tuge, o borbi da njezin život ne bude definiran tom tragedijom. Edith Bruck do zadnje stranice bez zadrške iznosi ne samo priču vlastitog života već i podsjetnik na poraz ljudskosti tijekom Holokausta koji nikada ne bismo smjeli zaboraviti. ˝Izgubljeni kruh˝ knjiga je koja nas podsjeća i opominje zašto je važno neprestano pripovijedati o mraku dvadesetog stoljeća.

Beletristika: CRVENI GOLUBOVI / Sanja Lovrenčić
„Crveni golubovi“, dvostruka je knjiga: prozni tekst, koji se oscilirajući na rubu fantastike bavi gorućim temama suvremenog svijeta, nadopunjen je „Pjesmaricom“, zbirkom poetskih fragmenata koje je autorica pisala kao skice za pojedine ulomke romana. Radnja priče koja se iznosi na dva različita načina započinje dolaskom pripovjedačice na neimenovan otok. Naslijedivši kuću u gotovo napuštenom selu, ona dobiva razlog da se nakratko udalji od svakodnevne borbe za materijalnu egzistenciju. Krajolik u kojemu se našla nostalgično je idiličan: ruševne kamene kuće, divlji kapari, domaći sir, sunce i vjetar određuju taj mediteranski svijet. Sve sluti na to da će se ovdje, na distanci od ljudi, posla i rutine, otvoriti prostor za introspekciju, za suočavanje s vlastitom prošlošću, željama i nadama.
Zajedno s kućom, međutim, pripovjedačica je naslijedila i golubove koje je uzgajao njen preminuli rođak, Toni. Kad jednog jutra iznenada odluči osloboditi ptice iz golubinjaka, ni ne sluti da će joj se ti pismonoše ubrzo vratiti, i to u društvu prilično živopisnih gostiju. Golubovi naime na otok dovode neke Tonijeve stare prijatelje. Oni mu organiziraju trodnevne karmine te počinju pripovijedati fragmente zajedničke prošlosti: ostarjela kazališna družina koja je lutala Mediteranom, ili aktivni sudionici u previranjima za godina olova – junakinji se na temelju ponuđenih priča teško odlučiti. Na odlasku joj ta čudna skupina objašnjava pravu prirodu njenog novostečenog nasljedstva: uz kuću, ona nasljeđuje i obavezu da ispriča njihovu priču, priču koju nije dobro razumjela. I tu mediteranskoj idili dolazi kraj: zamijenit će je istraživanje internacionalnog terorizma 1970. godina, revolt pred tadašnjim i sadašnjim srazom bogatstva i bijede, rastuća osjetljivost za devastaciju prirode, cyber-subverzije, utopijski virtualni prostori, traganje, strah i bijeg. Na fragmente priče svojih gostiju junakinja će odgovoriti vlastitima, koje će pak – kad se smiri vrtlog koji ju je ponio – gotovo nenamjerno ostaviti u nasljeđe novoj generaciji, za nove pokušaje.

Dječji odjel: ŠTAKOR PAC I SIROČE MRGUDA / Milica Lukšić & [ilustracije] Nikolina Žabčić
Mrguda je siroče, ne više tako mala i snalazi se. Živi na ulicama nekog povećeg grada i druži se najčešće s Pacom – Štakorom Prve Lige, kako sam za sebe tvrdi, koji se ne boji baš ničega… osim ljudi u cipelama s visokom petom. Mrguda za sebe kaže da je trgovačka putnica, i to okrutna, ali posao joj baš i ne ide, dok Pac obilazi smetlišta i pronalazi stvari koje bi se (možda) mogle prodati. Ova slikovnica je malo bajka, malo čista fantastika, malo realizam.