Promatranje Perzeida s Astronomskim društvom Perzeidi

I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira praćenje nebeskog spektakla koji priređuje meteorski roj Perzeidi. Promatranje će trajati dvije večeri i noći, a po potrebi i tri, pa se pozivaju svi zainteresirani da podijele taj događaj s križevačkim astronomima.

Prve večeri, u petak, 11. kolovoza od 21 sat Perzeidi (astronomi) nas pozivaju na terasu križevačke zvjezdarnice gdje će biti priređeno ne samo promatranje meteora, nego teleskopom i ostalih nebeskih atrakcija (poput Saturna, a možda dočekamo i izlazak Jupitera), te razgledavanje same zvjezdarnice. S tog mjesta sigurno nećemo moći nabrojiti toliko Perzeida (meteora) koliko bismo ih mogli vidjeti s nekog mjesta izvan grada na kojem nema toliko umjetne rasvjete, ali ćemo se moći informirati o fenomenu meteora i dogovoriti se za glavno promatranje nebeskih krijesnica večer kasnije, u subotu, 12. kolovoza, također od 21 sat, sa Stražinca, brdašca nedaleko od Križevaca, gdje je svjetlosno onečišćenje mnogo manje, pa očekujemo vidjeti u prosjeku bar jedan svjetlosni trag na nebu svake minute.

Posljednjih godina mediji za ovu pojavu sve više nameću naziv Suze svetoga Lovre kao nešto “tradicionalno”, za što nema opravdanih argumenata. Zato “ozbiljniji” astronomi nisu skloni tom nazivu, s čim bi se vjerojatno složio i sam sveti Lovro, a trebali bi se složiti i njegovi štovatelji. Ta sintagma, naime, nikako ne ide u prilog svetom Lovri, čak ga i vrijeđa, jer on, po predanju, nije zaplakao kad su ga mučili. Ako ćemo se izražavati metaforički i poetski, mnogo je prikladniji naš naziv “nebeske krijesnice” koji su sa simpatijama ocijenili i mnogi astronomi u svijetu.

Usput, u ovo vrijeme “demokratizacije” medija, pogotovo elektroničkih, sve se više objavljuju članci u kojima se vrlo nestručno najavljuju neki “nebeski” događaji. Tako se mogu pročitati i najave “supermjeseca” u ovom kalendarskom mjesecu (“začudo” čak dva “supermjeseca”), naivno senzacionalistički intonirane, pa se naglašava kako se “supermjesec” (zamislite!) može vidjeti i golim okom, a odmah zatim i da je “iznimno velik” (pa kako ga onda ne bismo vidjeli golim okom, kad vidimo i “obični” mjesec bez problema!). No, treba reći da taj takozvani “supermjesec” uopće nije “iznimno” velik, nego predvidivo “velik”, baš koliko treba biti! Vrhunac nepoznavanja banalnih činjenica dolazi do izražaja u jednom članku u kojem piše kako će taj “supermjesec” (od prije desetak dana), “utjecati i na padanje zvijezda između 12. i 13. kolovoza koje će se onda slabije vidjeti zbog svjetlosti mjeseca” (citat). Prvo, “supermjesec” ne može nikako utjecati na “padanje zvijezda” (to je, ako ništa drugo, bar nespretna formulacija), a drugo – autor/ica članka misli da će “supermjesec” blještati na nebu još i dva tjedna nakon što se pojavio! Pa treba naglasiti baš suprotno, da u vrijeme “padanja” nebeskih krijesnica Mjeseca uglavnom uopće neće biti na nebu, jer otprilike dva tjedna nakon punog mjeseca slijedi mladi mjesec! Znači, baš u te dane maksimuma Perzeida, Mjeseca neće niti biti na našem nebu navečer i dobar dio noći, konkretno 13. kolovoza izlazi tek oko dva sata poslije ponoći i to u obliku tankog srpa, a ne punog mjeseca! Zato možemo konstatirati ne da će Mjesec “smetati”, nego da je, što se tiče Mjeseca, ovo jedna od boljih godina za promatranje Perzeida, kada će Mjesec “smetati” zanemarivo malo ako uspoređujemo s onim kako bi mogao da je pun!

Vidimo se na promatranjima Perzeida kako je najavljeno: u petak na zvjezdarnici, a u subotu na Stražincu, od 21 sat nadalje! U slučaju da nam u subotu vedrina neba ne bude sklona ili da se pokaže veliki interes javnosti, promatranje Perzeida može se ponoviti i u nedjelju u isto vrijeme i s istog mjesta kao u subotu.