Križevci po novoizračunatom indeksu među iznadprosječno razvijenima

Kako bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj stekle pretpostavke za ravnomjeran i održiv razvoj te što učinkovitije korištenje fondova Europske unije, u Hrvatskoj se od 2010. godine izračunava indeks razvijenosti, na temelju kojeg se županije, gradovi i općine razvrstavaju u više kategorija.

Prema novoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, koju je Vlada RH donijela sjednici 4. siječnja 2024. godine, Grad Križevci je s dosadašnjeg VI. stupnja razvijenosti napredovao u viši VII. stupanj razvijenosti, među iznadprosječno razvijene gradove u Hrvatskoj, poput Splita, Osijeka i Karlovca, dok su oni najrazvijeniji VIII. stupnja.

Prilikom svrstavanja gradova i općina u određene skupine gledaju se ključni pokazatelji kao što su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti i indeks starenja. Komentiravši da ovi pokazatelji jasno potvrđuju napredak i razvoj Križevaca, gradonačelnik Mario Rajn istaknuo je da biti gotovo pri samom vrhu najrazvijenijih gradova zaista je na ponos svim sugrađankama i sugrađanima.

Primjera radi, od okolnih općina Kalnik je u odnosu na 2018. godinu napredovao iz III. u IV. stupanj, Gornja Rijeka i Sv. Petar Orehovec iz II. u III. stupanj, dok je Sv. Ivan Žabno kontinuirano III. stupnja. Koprivnica je po indeksu razvijenosti najvišeg, VIII. stupnja, dok je Đurđevac napredovao iz V. u VI. stupanj. Županije imaju zasebnu podjelu u četiri stupnja, gdje II. stupanj Koprivničko-križevačku županiju svrstava u ispodprosječno rangirane jedinice područne (regionalne) samouprave.