Civilizacija spektakla, Kemičar u kući i roman o vršnjačkom nasilju

Stručno-znanstveni odjel: KEMIČAR U KUĆI: KEMIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA / Nenad Raos
Kroz pedeset i pet kratkih eseja, naš vrsni popularizator znanosti dr. sc. Nenad Raos vodi čitatelja od
kuhinje do kupaonice, kako bi razumio zašto se ne može napraviti sredstvo koje će čistiti sve mrlje, da
bi saznao što sve jede u kruhu (kredu, glinu, sapun, stipsu…) te pronašao odgovore na mnoga pitanja,
poput onog je li voda iz vodovoda štetna za bubrege i izazivaju li umjetna sladila rak.

Beletristika: CIVILIZACIJA SPEKTAKLA / Mario Vargas Llosa
Banalizacija umjetnosti, nestanak ozbiljnog novinarstva i književne te posebno likovne kritike, srozavanje političara, dominacija slika, interneta i tabloida samo su neki od simptoma civilizacije spektakla. Kultura dostupna svima dovela je do gubitka visoke kulture, pa tako danas nekultura prerušena u popularnu kulturu, frivolna i brzo zaboravljena, služi prije svega zabavi recipijenata. Društvo fascinirano privatnim životima slavnih, tragedijama i katastrofama u kulturi traži kratak bijeg od neugodne stvarnosti. Ovakvu pesimističnu sliku društva peruanski nobelovac analizira i kritizira u esejima i odabranim člancima koje je objavljivao u španjolskim dnevnim novinama El País.

Dječji odjel: ZAGREBAČKE BAJKE: … i jedna uvodna, i jedna završna / Tamara Bakran
Knjiga ˝Zagrebačke bajke˝ zbirka je 10 priča za djecu i mlade s elementima bajki i basni koje se događaju u Zagrebu. Autorica kroz priče izvodi djecu na livade i parkove grada Zagreba u kojima kroz razne, pa čak i detektivske, doživljaje u kojima susreću zmajeve, vile, sirene, sove i ostale likove putuju Zagrebom. Mjesta događanja su Bundek, Jarun, Medvednica, rijeka Sava i sl.

Odjel za mlade: HEAVEN / Mieko Kawakami
U romanu iz 2009. godine nagrađivana japanska književnica bavi se vršnjačkim nasiljem. Četrnaestogodišnji dječak, iz čije perspektive pratimo radnju romana, svakodnevno u školi doživljava fizičko i verbalno zlostavljanje od razrednih kolega. Zlostavljači nasilje provode proračunato, bez ostavljanja fizičkih tragova, a on nasilje počinje doživljavati kao nešto s čime se mora pomiriti. Dječakovu ružnu svakodnevicu jednoga dana promijeni kratka poruka na papiriću koja će prerasti u redovitu komunikaciju, a naposljetku i prijateljstvo s djevojčicom Kojimom, koja je također žrtva nasilja. Unutar zidova škole za njih je postojalo samo poniženje i patnja, a poruke su im pružale međusobnu utjehu i privid normalnosti. Iako izbjegavaju razgovarati o grozotama kroz koje prolaze u školi, ipak s vremenom pokušavaju shvatiti razloge zbog kojih su izloženi omalovažavanju i nasilju. Autorica o sveprisutnom problemu nasilja među vršnjacima progovara iz različitih gledišta: žrtve, zlostavljača, onih koji izravno ne sudjeluju u nasilju, ali ništa ne čine da ga spriječe, obitelji, kao i društva u cjelini. Roman, koji je ušao u uži izbor za književnu nagradu Booker, mogu čitati i odrasli i mladi.