[FOTO] Križevčani učili kako pokrenuti srce i spasiti život

Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kada, bilo kome i bilo gdje i samo pravovremena reakcija spašava život, poručili su to djelatnici Hitne medicinske službe danas na križevačkom trgu gdje su radno obilježili Nacionalni dan hitne medicinske službe. Ako dođe do iznenadnog srčanog zastoja, nadajte se da će u tom trenutku u vašoj blizini biti osobe koje znaju započeti postupak oživljavanja, a veće šanse za preživljavanje su uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a). Taj uređaj prošli je tjedan postavljen na Nemčićevom trgu, dostupan je svima, ali izuzetno je važno da ga građani znaju koristiti. Zato su stručnjaci iz hitne pomoći danas i educirali Križevčane, u dva sata pedesetak ih je dobilo osnovne informacije, među njima i Dijana Komazin, profesorica iz obližnje Glazbene škole Alberta Štrige.

“Zanimalo me čemu služi i kako radi defibrilator. Htjela sam naučiti kako nekome pomoći“, rekla nam je. Pridružila joj se i gospođa Mirjana Kudeljnjak pa su zajedno, uz navođenje i savjete voditelja Hitne medicinske službe u Križevcima Željka Poljaka, liječnice Tare Golubić i edukatora za korištenje AVD-a Gorana Hrga odradile poziv žurnoj službi i isprobale korištenje defibrilatora na lutki. Dobile su odmah i upute za komunikaciju sa žurnim službama – obavezno reći u kojem gradu se nalazite, što se dogodilo i dalje pratiti upute preko telefona do dolaska hitne. Nakon poziva, hitna pomoć će doći najbrže što može, ali ključno je prepoznati da je došlo do iznenadnog srčanog zastoja i brzo započeti oživljavanje. Kako će laik znati da je došlo da zastoja srca i da se osoba nije srušila iz nekog drugog razloga?

“Provjerava se stanje svijesti i prije toga disanje. Ukoliko čovjek nije pri svijesti i ne diše onda znamo sigurno da je došlo do zastoja rada srce. Nakon toga je bitno što prije krenuti s masažom srca i upuhivanjem zraka te primijeniti AVD“, objasnio je voditelj Poljak. Procjenjuje se da srčani zastoj od sto ljudi preživi njih manje od 10, a u Hrvatskoj iznenadni zastoj srca godišnje preživi mnogo manje od 10 posto ljudi. Moglo bi ih, prema svjetskim iskustvima, preživjeti mnogo više kad bismo naučili osnove prve pomoći uz korištenje automatskog vanjskog defibrilatora. Upravo zato će se, doznajemo, organizirati edukacije o korištenju ovog uređaja koji pokreće srce i spašava život.