Većina bunara zagađena, ali koriste ih i oni koji mogu na vodovod

Prema nedavno objavljenim rezultatima analize bunarske vode koju je 2023. proveo Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, 59.6 posto uzoraka bilo je fizikalno-kemijski, a čak 75.5 posto mikrobiološki neispravno! No stvarno stanje kvalitete bunarske vode je, moguće, još i gore. Naime, analizirani su samo oni uzorci koje su zatražili vlasnici bunara (točno 99 uzoraka vode za ljudsku potrošnju), a ne znamo kakva je kvaliteta vode u bunarima koje vlasnici nisu dali na analizu, kao ni koliko takvih bunara ima.

“Nemamo uvid u broj bunara na području Koprivničko-križevačke županije iz kojih se koristi voda za piće. Iz do sada dostavljanih i analiziranih uzoraka bunarske vode vidljivo je da je određeni postotak uzoraka zdravstveno neispravan u pogledu fizikalno-kemijskih i mikrobioloških parametara“, potvrdila nam je ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo Draženka Vadla.

Da tek mali broj vlasnika bunara analizira vodu koju koriste za svakodnevnu potrošnju dokazuje podatak koji smo dobili od Vodnih usluga. Samo na križevačkom području, čak 2079 kućanstava koje imaju mogućnost priključiti se na sustav javne vodoopskrbe radije koristi bunarsku vodu, umjesto da se spoji na vodovod. Kad tome dodamo još 650 kućanstava do kojih će vodovod stići do kraja ove godine, kao i kućanstva do kojih vodovodna mreža nije došla i nemaju mogućnost koristiti javni vodovod – broj onih koji koriste vodu iz bunara upitne kvalitete je daleko veći.

Samo kad bi pretpostavili da svi uzorci koje je Zavod za javno zdravstvo lani analizirao dolaze jedino s križevačkog područja (što nije istina jer se odnose na cijelu županiju), sasvim je jasno da velika većina vlasnika ne kontrolira svoje bunare i ne zna kakvu vodu pije.

“Oni koji daju uzorke na analizu, odlučuju se za bazične analize jer su najjeftinije pa je nemoguće reći utječu li na zagađenost privatnih izvora vode i pesticidi. Jedan od češćih uzroka zagađenja su nitrata koji su posljedica poljoprivrednog djelovanja, a zagađenju doprinosi i neodržavanje bunara, odnosno njegove okoline. Nataloženo lišće također može biti uzrokom lošeg nalaza ili cijevi koje se ne čiste“, rekla je Hini Danijela Pinter iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.

Iako do sada nisu zabilježili pojavu hidričnih epidemija niti pobol vezan za konzumaciju zdravstveno neispravne bunarske vode na području županije, iz Zavoda poručuju da ona najčešće uzrokuje probavne smetnje i svakako je štetna za zdravlje. Za razliku od bunarske, zdravstvena ispravnost javnih vodovoda je pod kontinuiranim nadzorom.

“U Županiji se provod redoviti monitoring javne vodoopskrbne mreže u skladu sa zakonskom regulativom i dosadašnje analize pokazale su da je voda za ljudsku potrošnjo zdravstveno ispravna. Redoviti nadzor nad javnom vodoopskrbnom mrežom na području Križevaca provode Vodne usluge Križevci“, rekla nam je ravnateljica Vadla i dodala da je bunarsku vodu koja se koristi za ljudsku potrošnju potrebno redovito dezinficirati i analizirati najmanje četiri puta godišnje.