Novi naslovi u knjižnici

Dječji odjel: NORDIJSKA MITOLOGIJA: PRIČE IZ SVIJETA BOGOVA, DIVOVA, ČUDOVIŠTA I JUNAKA / [tekst Tom Birkett]; ilustracije Isabella Mazzanti
˝Nordijska mitologija – Priče iz svijeta bogova, divova, čudovišta i junaka˝ očaravajuća je zbirka mitskih priča. Zime u nordijskim zemljama (Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island) hladne su i surove, more zaleđeno, a samo kratka ljeta bujaju životom. Ondje je lako zamisliti mrazne divove u planinama i morska čudovišta ispod valova ili pak pogledati dúgu i zamisliti je kao most u drugi svijet.
Priča o devet svjetova te priče o bogovima i božicama, divovima, čudovištima i mitološkim bićima, kao i priče o Ragnaroku, Thorovu čekiću i o pjesmama koje su obožavali nordijski bogovi prenosile su se godinama usmenom predajom još od doba moćnih Vikinga. Bogovi i božice, divovska stvorenja i mitološka bića nadahnjivali su ljude za velike avanture i pomogli im da bolje razumiju svijet i život. Neki od bogova i bića koje ćete upoznati u ovoj raskošno oslikanoj knjizi možda su poznatiji, primjerice snažni Thor ili lukavac Loki, no upoznat ćete mnoštvo novih osebujnih likova nordijske mitologije – od božice koja je plakala zlatnim suzama i upravljala kočijom koju su vukle čudesne mačke do goleme zmije koja je svojim tijelom obuhvaćala cijeli svijet te Lokijeve čudovišne kćeri Hel, mrtvolike vladarice svijeta mrtvih.

Odjel beletristike: 24 SATA U ŽIVOTU JEDNE ŽENE ; LEPORELLA / Stefan Zweig
Klasik austrijske književnosti Stefan Zweig bio je za života jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca, a njegova djela čitaju se i prevode i danas. U novelama 24 sata u životu jedne žene i Leporella do izražaja dolazi Zweigovo majstorstvo psihološkog portretiranja, zbog čega je njegova proza i danas aktualna i zanimljiva suvremenom čitatelju. Priče su to o ženama.

Stručno-znanstveni odjel: HRVATSKO SLIKARSTVO SIMBOLIZMA I SECESIJE / Petra Vugrinec
Simbolizam – umjetnički, intelektualni i duhovni pravac – krajem 19. stoljeća zahvatio je sve umjetničke grane od književnosti i glazbe, preko likovnih umjetnosti do kazališta. Nakon što je kao pravac okrenut prošlosti dugo bio zanemarivan u interpretacijama razdoblja, svojevrsnu rekreaciju doživljava sedamdesetih godina 20. stoljeća uočavanjem umjetničkih intencija i formalnih inovacija simbolizma kao temelja avangardnih pokreta. Korijeni simbolizma u slikarstvu vezani su uz subverzivan stav prema strukturi slike kao i naspram konvencionalnih očekivanja u relaciji prikazanog i značenja. Ono što simbolizam čini prijelomnim pravcem u povijesti umjetnosti napuštanje je mimetičkoga cilja kao vjekovne preokupacije umjetnosti od renesanse naovamo, dok je ključna motivacija simbolista strah od nestanka simboličkog značenja slike u pozitivistički racionaliziranom svijetu.
Od šezdesetih godina 20. stoljeća ovaj se povijesni pravac proučava uglavnom na primjerima umjetnika Francuske, Belgije te nordijskih zemalja, dok se njegov razvoj objašnjava utjecajem engleskih umjetnika – predrafaelitskog bratstva i esteticizma. Ubrzo nakon sintetskih prikaza simbolizma kao sveeuropskog pokreta što će uslijediti u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća, pojavljuju se i studije koje obrađuju simbolizam u ostalim zemljama i regijama. U posljednje vrijeme simbolizam je postao povijesnom sastavnicom u razvoju umjetnosti gotovo svih zemalja Europe.
Nastala na temelju autoričina doktorskog istraživanja, monografija Hrvatsko slikarstvo simbolizma i secesije povjesničarke umjetnosti i kustosice Petre Vugrinec objašnjava pojavu simbolizma i njegovih
tendencija u hrvatskom slikarstvu u razdoblju posljednjeg desetljeća 19. i prva dva desetljeća 20. stoljeća, a proučava ga u kontekstu europskoga simbolizma.

Kutak za mlade: IZGUBLJENI GOSPODIN KOVAČ: OBITELJSKA HOROR BAJKA ZA DJECU I MLADE / Morea Banićević
U fantastičnom romanu ˝Izgubljeni gospodin Kovač˝ mladi su ljudi radoznali, dovitljivi i hrabri, a suočavaju se s neočekivanim situacijama na svim razinama – od obiteljske povijesti do odnosa prema prirodi i sebi samima. Napetost u romanu prelama se kroz oči likova, dječaka Gašpara i njegova prapradjeda, pri čemu vrlo važnu ulogu igraju ženski likovi.
U romanu će uživati svi zainteresirani za sličnosti i različitosti djetinjstva koja pripadaju različitim razdobljima, predtehnološkom, prožetom starim obrtima i zanimanjima i današnjem u kojem dominira izgradnja novih vrijednosti.