Križevčanin pobjednik spektakla ‘Lisinski pleše pod maskama’
U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog se 15. veljače 2015. održao spektakl “Lisinski pleše pod maskama” koji je privukao mnoštvo poznatih […]
U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog se 15. veljače 2015. održao spektakl “Lisinski pleše pod maskama” koji je privukao mnoštvo poznatih […]
Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka.
Dovršavamo preslušavanje drugog predavanja iz križevačke Noći muzeja 30. siječnja koje je održao Dejan Pernjak, o djelovanju pavlina u Križevcima. Ta druga polovica predavanja počinje s osnivanjem gimnazije u Križevcima, a u nastavku čut ćemo koji su još znameniti pavlini živjeli ili bar utjecali na život Križevčana toga vremena.
Iz Noći muzeja 30. siječnja donosimo još jedan prilog. Radi se o drugom predavanju te večeri u Likovnoj galeriji u Križevcima koje je održao Dejan Pernjak, o djelovanju pavlina u Križevcima. Čut ćemo prvu polovicu predavanja, do trenutka kad je Ivan Zakmardi Dijankovečki ostavio svoje nasljedstvo pavlinima kako bi podržao njihov rad u Križevcima i omogućio im da osnuju gimnaziju. Za sljedeću emisiju ostat će nam za slušanje još desetak minuta završnog dijela predavanja.
Svake subote u 17:40 sati na Varaždinskoj televiziji (MaxTV kanal 806) emitira se TV Obločec, emisija mozaičnog tipa s prilozima
Križevačka verzija Noći muzeja 30. siječnja podarila nam je glavnu temu ove emisije. Od tri predavanja koja smo mogli čuti (i snimiti) u Likovnoj galeriji punoj posjetitelja te kasne večeri, odabrali smo za ove “Krugove” prvo, “Senzacionalni nalaz na arheološkom lokalitetu Brezovljani”, predavačice mr.sc. Lane Okroše Rožić. Taj nalaz, kojemu smo (ali samo za potrebe ove emisije) dali svoje ime “Venera brezovljanska”, zauzima uz mnoge druge nalaze iz Brezovljana, počasno mjesto u zbirci Gradskog muzeja, koja se te večeri prije predavanja mogla i razgledati uz stručno vodstvo predavačice.
U petak 22. siječnja održan je tehnički pregled lifta, odnosno vertikalno podizne platforme za osobe s poteškoćama u kretanju, koja
Danas, u petak, 30. siječnja, Gradski muzej Križevci nudi nam bogati program povodom desete Noći muzeja. Zgrada muzeja u Ulici Tome Sermagea 2 otvorena je od 18:00 do 21:30 sati gdje je organiziran besplatni razgled stalnog postava uz stručno vodstvo i prezentaciju virtualnog muzeja. Poseban je osvrt na znamenite Križevčane, a vidjet ćemo i nove akvizicije u arheološkoj zbirci.
Svake subote u 17:40 sati na Varaždinskoj televiziji (MaxTV kanal 806) emitira se TV Obločec, emisija mozaičnog tipa s prilozima
Na početku emisije završavamo priču o “udomaćivanju” obitelji Sermage u Hrvatskoj. Nastavljajući na mjestu na kojem smo prekinuli u prošloj emisiji, preslušavamo drugi dio predavanja dr.sc. Vladimira Huzjana održanoga 18. prosinca prošle godine u Križevcima u Gradskoj vijećnici, u zgradi koja je nekada bila prva u nizu u Sermagijevoj ulici, kako se tada često (neispravno) pisalo i izgovaralo. Ovo se predavanje temelji na proučavanju zapisa kroničara iz 18. stoljeća koji se zvao Baltazar Adam Krčelić. Kako je on živio od 1715. do 1778. godine, a obitelj Sermage se u Hrvatskoj “gasi” sredinom 20. stoljeća, ovo predavanje obuhvaća samo početak afirmacije obitelji Sermage u Hrvatskoj, pa ne stiže niti do onoga trenutka kada jedan član obitelji svojim djelovanjem utječe i na povijest i razvoj Križevaca. Zbilo se to tek u 19. stoljeću. Kako je u diskusiji poslije predavanja postavljeno pitanje koji je to Sermage važan za Križevce toliko da ima i svoju ulicu u gradu, osim naslućivanja tko bi to mogao biti, nije došlo do sigurne konstatacije. U ovoj ćemo emisiji nakon preslušavanja predavanja i diskusije riješiti i tu zagonetku. Naime, prije desetak godina u emisiji “Ne dirajte mi krugove” tadašnja kustosica Gradskog muzeja Križevci, etnologinja Melita Habdija u nekoliko je desetaka nastavaka uređivala rubriku u kojoj je iz emisije u emisiju obrađivala ulicu po ulicu u Križevcima pričajući o njenim značajkama, zanimljivostima i porijeklu imena. Dana 17. svibnja 2005. godine, dan prije Međunarodnog dana muzeja, pričala nam je upravo o Sermageovoj ulici koja je u međuvremenu “preseljena”, pa se tako danas zove ona ulica koja počinje sa zgradom Gradskog muzeja. Tako ćemo iz njenih, a ne iz Krčelićevih zapisa, saznati tko je Tomo Sermage i što je učinio za Križevce. Pripremajući emisiju iznova smo prikupili informacije o Tomi Sermageu od Melite Habdije koja je sada ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta u Križevcima, pa smo tako saznali da je danas sjedište Pučkog otvorenog učilišta u Križevcima upravo u zgradi koju je dao izgraditi Tomo Sermage kao pučku školu! Ostale činjenice poslušajmo u emisiji!