U Temi Krugova nastavljamo slušati predavanje dr. sc. Nevena Bilića održano u Križevcima 5. travnja 2022. godine u okviru ciklusa popularno-znanstvenih predavanja u projektu Future Hub križevci pod naslovom Od velikog praska do ubrzanog širenja svemira. Slušamo drugih petnaestak minuta tog predavanja.
Turistički objekt kojim su se Križevčani ponosili kao i istoimenom planinom, napokon ide u obnovu.Hotelu Kalnik lani je bilo 50
Križevački planinari puni dojmova i napunjenih baterija, vratili su se s četverodnevnog izleta po dubrovačkom području. Njih trideset pet osvojili
U Temi Krugova objavljujemo predavanje dr. sc. Nevena Bilića održano u Križevcima 5. travnja 2022. godine u okviru ciklusa popularno-znanstvenih predavanja u projektu Future Hub križevci. Slušamo prvih petnaestak minuta tog predavanja o postanku i razvoju svemira koje će se nakon završetka, kako je to uobičajeno, pretvoriti u tribinu.
Tradicionalnom izložbom domaćih i europskih pisanica koje organizira Gornjogradsko dobrotvorno i kulturno društvo Lipa u nedjelju 2. travnja počinje manifestacija
Eiffelov toranj, Akropola, Brandenburška vrata, Big Ben, pulska Arena, Dioklecijanova palača i središte Križevaca ugasit će svjetla u subotu 25. ožujka
Prva emisija Ne dirajte mi krugove emitirana je 20. ožujka 1993. godine, pa se jučer, 20. ožujka, navršilo 30 godina postojanja ove emisije.
U Temi Krugova slušamo drugih dvadesetak minuta tribine održane na prvoj STEAM večeri u sklopu EU projekta SPARK 10. veljače ove godine u prostoru kafića Bull 23. Gost je bio Antonio Radić čiji je YouTube kanal jedan od najposjećenijih šahovskih kanala na svijetu. S njim je razgovarao Andrej Dundović.
U Temi Krugova slušamo prvih dvadesetak minuta tribine održane na prvoj STEAM večeri u sklopu EU projekta SPARK 10. veljače ove godine u prostoru kafića Bull 23. Gost je bio Antonio Radić čiji je YouTube kanal jedan od najposjećenijih šahovskih kanala na svijetu. S njim je razgovarao Andrej Dundović.
Sva se svemirska tijela gibaju jedna u odnosu na druga velikim brzinama i u različitim smjerovima. Niti Zemlja, s koje promatramo svemir oko nas, nije izuzetak. Zato, kada pogledamo večernje i noćno nebo, svaki je prizor koji vidimo teoretski uvijek jedinstven i neponovljiv. Međutim, promjene međusobnih položaja vrlo dalekih svemirskih objekata, poput zvijezda, ne samo da ne možemo uočiti iz noći u noć, nego čak i u vremenskom intervalu kao što je naš životni vijek. S druge pak strane, pomake bliskih nam objekata, kao što je Mjesec, lako uočavamo već u vremenskom razmaku od jedne do druge večeri. Čak i pomake planeta koji su nam također bliski u svemirskim razmjerima, iz noći u noć uglavnom nije lako uočiti, a to “pomicanje” ipak je bilo neosporno već pronicljivim antičkim promatračima neba, pa su takva nebeska tijela i nazvali “lutalicama”.
