Večeras u Klubu kulture 2. Pub inKVIZicija
Još uvijek traju prijave na večerašnji kvizni izazov “Pub inKVIZicija 2” koji će se održati u Klubu kulture s početkom […]
Još uvijek traju prijave na večerašnji kvizni izazov “Pub inKVIZicija 2” koji će se održati u Klubu kulture s početkom […]
Ostalo je još da čujemo diskusiju nakon predavanja prof. dr. sc. Dijane Dominis Prester na festivalu “10 dana astronomije” u Daruvaru, 9. travnja ove godine, pod naslovom “Na putu k najvećem svjetskom gama-opservatoriju CTA”. Posjetitelji postavljaju pitanja…
Posljednji put (a bilo je to njezino prvo izdanje u Križevcima) mimoišla vas je inKVIZicija ili ste bili među onima
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak je održana obrana doktorske disertacije Sandre Kantar, magistre edukacije sociologije i više
Do kraja glasovanja za uređenje vježbališta na otvorenome tzv. aktivnih zona ostala su još dva tjedna. Na mrežnoj stranici građani
Emisija počinje snimkom posljednjih dvadesetak minuta predavanja prof. dr. sc. Dijane Dominis Prester na festivalu “10 dana astronomije” u Daruvaru, 9. travnja ove godine, pod naslovom “Na putu k najvećem svjetskom gama-opservatoriju CTA”. Saznat ćemo kakva je nova generacija teleskopa za detekciju gama zračenja iz svemira u izgradnji, kako će predavačica sudjelovati u projektima na tim novim teleskopima i kakva je to prilika za buduće hrvatske znanstvenike da se uključe u te projekte.
Prigodom Dana grada Zlatara, 27. travnja 2016., priznanje za doprinos ugledu i kulturi Grada Zlatara uručeno je križevačkom nakladniku Nikoli
Prvih dvadesetak minuta emisije slušamo drugi dio predavanja prof. dr. sc. Dijane Dominis Prester na festivalu “10 dana astronomije” u Daruvaru, 9. travnja ove godine, pod naslovom “Na putu k najvećem svjetskom gama-opservatoriju CTA”. Usprkos tome što opasno gama zračenje iz svemira ne dopire do površine Zemlje, mi ga ipak na površini Zemlje možemo izučavati. Zašto i kako to možemo, pitanje je na koje slušamo odgovor u ovom dijelu predavanja, u trajanju od 18 minuta.
Kada Mjesec prolazi ispred Sunčevog diska događa se pomrčina Sunca. Nije Mjesec jedino nebesko tijelo čija se putanja može naći točno između Sunca i Zemlje. Venera i Merkur su planeti koji obilaze Sunce po stazama koje su bliže Suncu nego što je Zemljina. Kako im jedan obilazak oko Sunca traje kraće vrijeme nego Zemlji, očekivali bismo da se češće nađu između Sunca i Zemlje, ali nagnutost ravnine njihovih putanja u odnosu na ravninu Zemljine putanje to ne dopušta. Zbog te nagnutosti Venera i Merkur mnogo češće prolaze “iznad” ili “ispod” Sunčevog diska nego “preko” njega. Kako su u slučaju takvih “pomrčina” oba planeta samo mali crni kružići na Sunčevom disku zbog velike udaljenosti od Zemlje, pa ne mogu prouzročiti primjetljivo smanjenje Sunčevog sjaja, ove pojave i ne možemo zvati pomrčinama, već ih zovemo jednostavno “tranzitima”. U ponedjeljak, 9. svibnja, dogodit će se treći tranzit Merkura u ovom stoljeću. Mali crni kružić Merkura dotaknut će rub Sunčevog diska u 13 sati i 12 minuta i polako će sve do zalaska Sunca prelaziti preko njegovog diska. Sunce će kod nas čak i prije zaći nego Merkur dovrši svoj tranzit. Sunce će zaći u 20 sati i 12 minuta, a tranzit traje do 20 sati i 41 minutu.
Godina je 1966., mjesec svibanj, uoči tadašnjeg Dana oslobođenja Križevaca. Iz improviziranog studija u tornju Hrvatskoga doma/Doma kulture, odašilju se