Glavna tema "Krugova" prigodno je vezana uz skorašnju obljetnicu: tri dana poslije emisije, 27. veljače, navršit će se 618 godina kako je održan Krvavi sabor križevački. U ovogodišnjoj Noći muzeja, 30. siječnja, povjesničar i kustos Gradskog muzeja Križevci Ozren Blagec održao je u Likovnoj galeriji predavanje o svim saborima održanima u Križevcima, postavivši pitanje jesu li to uopće bili hrvatski sabori kako to običavamo "znati".
Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka.
Dovršavamo preslušavanje drugog predavanja iz križevačke Noći muzeja 30. siječnja koje je održao Dejan Pernjak, o djelovanju pavlina u Križevcima. Ta druga polovica predavanja počinje s osnivanjem gimnazije u Križevcima, a u nastavku čut ćemo koji su još znameniti pavlini živjeli ili bar utjecali na život Križevčana toga vremena.
Jedna mala ulica u Križevcima već se godinama zove po jednom članu loze Sermage. Za većinu nas to je neka egzotična obitelj nepoznatoga porijekla čije prezime često ne znamo niti ispravno izgovoriti. Kada se u Hrvatskoj pojavila, odakle je stigla i kakve je položaje zauzela u svojoj novoj domovini, te detaljnije o nekim prvim Sermageima u našim krajevima, možemo saznati iz jednako tako egzotične knjige nama jednako tako nepoznatog autora i kroničara iz 18. stoljeća koji se zvao Baltazar Adam Krčelić. Krenuvši od njegovih zapisa počinjemo odgonetavati nama nepoznate činjenice o pojavi obitelji Sermage i o njenom položaju i utjecaju u našim krajevima. O svemu tome, o Krčeliću i prvim Sermageima u našim krajevima, održao nam je predavanje u Gradskoj vijećnici u Križevcima dr.sc. Vladimir Huzjan iz Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu 18. prosinca prošle godine, u sklopu niza predavanja na povijesne teme koje već četvrt stoljeća organizira Povijesno društvo Križevci. Tonsku snimku tog predavanja i dijelova diskusije poslušat ćemo u "Krugovima" u dva nastavka. U ovoj emisiji slušamo prvih dvadesetak minuta.
U prvoj emisiji ove godine i dalje smo na konferenciji za medije koja se održala u Planetariju Tehničkog muzeja u Zagrebu 11. prosinca prošle godine. Slušamo završni dio izlaganja Korada Korlevića o najnovijim istraživanjima križevačkog meteorita te o osnivanju spremišta za čuvanje (u vacuumu i inertnim plinovima) i laboratorija za istraživanje tvari iz svemira u Višnjanu gdje bi se i mladi mogli o tome educirati. Rendgenska analiza, prva takva u svijetu provedena uopće nad nekim meteoritom, i službena registracija meteorita Križevci u relevantnom svjetskom katalogu meteorita svakako je najvažniji događaj za Križevačku astronomsku udrugu Perzeidi u prošloj godini, a po ocjenama čitatelja ovoga portala, i drugi najvažniji događaj uopće za Križevce u prošloj godini. Dokaz o statusu meteorita Križevci u stručnim krugovima u svijetu možemo vidjeti "kliknemo" li ovdje.
U posljednjoj emisiji ove godine još ćemo se baviti najvažnijim događajem za Križevačku astronomsku udrugu Perzeidi ove godine koji se desio neovisno o njoj i njenim članovima, a to je međunarodno priznanje meteorita Križevci čiji su jedan fragment 20. veljače 2011. godine pronašli u Majurcu astronomi prispjeli u potragu iz čitave naše zemlje vođeni Hrvatskom meteorskom mrežom. Taj se meteorit od 26. lipnja ove godine nalazi na popisu u "Meteoritical Bulletin Database" društva "The Meteoritical Society", kojemu u dodatku imenu stoji "International Society for Meteoritics and Planetary Science" i ukupno je tek peti priznati meteorit pronađen u Hrvatskoj. Prvi je čuveni Hraščinski meteorit, koji je pao i pronađen 1751. godine. O svemu tome možemo se uvjeriti "kliknemo" li ovdje.
Na početku emisije slušamo drugi i završni dio predavanja na temu "Hrvatska meteorska mreža i križevački meteorit" koje je u organizaciji Astronomskog društva Koprivnica u Domu Zajednice tehničke kulture u Koprivnici 12. prosinca održao jedan od ključnih članova Hrvatske meteorske mreže, prof.dr.sc. Željko Andreić, fizičar sa Zavoda za matematiku, informatiku i nacrtnu geometriju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U ovom dijelu predavanja bit će posebno riječ o najnovijim spoznajama u vezi s meteoritom Križevci koji je službeno priznat i time ušao u svjetski katalog meteorita 26. lipnja ove godine.
Dok je došlo vrijeme za objavljivanje ove emisije, već su je prestigle vijesti o križevačkom meteoritu iz drugih izvora, što i jest bio cilj organizatora konferencije za medije održane u Planetariju Tehničkog muzeja u Zagrebu 11. prosinca na temu "Meteorit Križevci i osnivanje prvog hrvatskog repozitorija svemirske tvari". Organizatori su bili Hrvatska meteorska mreža, Zvjezdarnica Višnjan, Križevačka astronomska udruga Perzeidi i domaćini, Planetarij Tehničkog muzeja u Zagrebu. Na početku emisije čut ćemo puni tekst službenog priopćenja koje su s te konferencije uputili organizatori.
Stariji je od Zemlje, dolazi s asteroida između Jupitera i…