promatranje neba

Alice in WonderBand 'izlaze iz okvira' uobičajenog, pa tako i u razgovoru za 'Krugove' na Večerima udaraljkaša Križevci (foto R.Matić)

Najava radio emisije: Ne dirajte mi krugove, br. 1474

U Temi krugova donosimo ekskluzivni razgovor s duom Alice in WonderBand iz Vojvodine koji je korištenjem svojih tijela kao instrumenata, pjevanjem, plesnim i scenskim nastupom oduševio posjetitelje na 14. Večerima udaraljkaša Križevci u koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige u Križevcima u petak, 6. rujna. Razgovor je vođen dan kasnije nakon njihove radionice body percussiona, a kako je trajao više od pola sata, u ovoj emisiji slušamo prvih petnaestak minuta, da bismo nastavili za tjedan dana. Slušat ćemo i njihovu glazbu.

Perzeidi nad Kalnikom 12. kolovoza .2020. (foto Martin Vujić)

AD Perzeidi poziva na promatranje Perzeida

Jedan od najpopularnijih meteorskih rojeva (kojih znamo sve više, u dobroj mjeri zato jer ih otkriva Hrvatska meteorska mreža, posljednjih godina transformirana u Globalnu meteorsku mrežu) jesu Perzeidi. “Kiša” tih meteora počinje padati u drugoj polovici srpnja, pa se do, najčešće, 12. kolovoza sve više pojačava i onda se postepeno smiruje do oko 20. kolovoza. Najbolje iskorišteno vrijeme za promatranje tog meteorskog roja je tijekom njegovog maksimuma, kada se očekuje najveći broj meteora, i do stotinjak na sat.

Ante Radonić na jednom od ranijih predavanja u Križevcima (foto iz arhive AD Perzeidi)

Ante Radonić zatvara Dane meteorita Križevci 2024.

Nakon tri predavanja tematski prilično usko vezanih uz fenomen meteora i meteorita, a povodom desete godišnjice priznanja meteorita Križevci u svjetskoj znanstvenoj zajednici (26. lipnja 2014.) ovogodišnji festival Dani meteorita Križevci zatvara se četvrtim predavanjem, jednog od najdugovječnijih naših popularizatora astronomije i astronautike, koji nas već više od pedeset godina informira o recentnim uzbudljivim događajima na tom području, što iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu, što preko radija i televizije, pa je njemu prepušteno da nas slobodnim izborom teme izvijesti o tome čime je trenutno svijet zaokupljen kad se radi o svemirskim temama. Shodno tome, predavanje ima naslov: "Povratak na Mjesec". Naš gost nam je poslao i kratku najavu svog izlaganja:

Večeras prvo predavanje na Danima meteorita Križevci 2024.

U (važno je napomenuti: klimatiziranoj!) Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” večeras u 20:30 počinje prvo predavanje u ciklusu od četiri znanstveno-popularnih predavanja na ovogodišnjim Danima meteorita Križevci koji traju od 12. do 25. srpnja. Predavač je mr.sc. Ivan Romštajn, dugogodišnji popularizator astronomije na zvjezdarnici u Zagrebu. Kako nam je križevački meteorit “doletio” iz asteroidnog (planetoidnog) pojasa, danas ćemo saznati nešto više o tom području Sunčevoga sustava. Predavač nam ovako najavljuje svoj večerašnji nastup koji je nazvao “Što znamo o planetoidima?”:

Međunarodna noć promatranja Mjeseca

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je godišnja popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine, Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, mnogo je zanimljivije promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvjetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.

Promatranje Perzeida s Astronomskim društvom Perzeidi

I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira praćenje nebeskog spektakla koji priređuje meteorski roj Perzeidi. Promatranje će trajati dvije večeri i noći, a po potrebi i tri, pa se pozivaju svi zainteresirani da podijele taj događaj s križevačkim astronomima.

Garešnica Infinity Festival 10. lipnja 2023. - Večernje promatranje neba (foto Martin Vujić)

Najava radio emisije: Ne dirajte mi krugove, br. 1424

Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima i Povijesno društvo Križevci 26. travnja ove godine organizirali su u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković u Križevcima predavanje mr.sc. Lane Okroše Rožić, muzejske savjetnice Gradskog muzeja Križevci na temu Arheološka istraživanja u Križevcima i okolici. U Temi Krugova slušamo prvih 17 minuta tog predavanja.

Pod kupolom križevačke zvjezdarnice (foto iz arhive Perzeida)

Perzeidi na Spravišču svim gostima priređuju promatranje neba teleskopima

I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi iz Križevaca upotpunjava bogati program Križevačkog velikog spravišča. Prvoga i drugoga dana festivala, 2. i 3. lipnja Perzeidi organiziraju večernje i noćno promatranje neba, s početkom u 21 sat svake od spomenutih večeri, a okupljanje zainteresiranih posjetitelja bit će na parkiralištu ispred zvjezdarnice gdje će biti postavljen teleskop, a odavde će se grupa po grupa moći popeti i do terase i kupole zvjezdarnice pa i odande kroz najveći teleskop također promatrati mnoge zanimljive objekte na nebu, kao što su Mjesec, Venera, Mars, dvojne zvijezde, galaksije, kuglasti i otvoreni skupovi zvijezda, te maglice, sve ovisi o vedrini neba.

Susret Venere i Jupitera

Sva se svemirska tijela gibaju jedna u odnosu na druga velikim brzinama i u različitim smjerovima. Niti Zemlja, s koje promatramo svemir oko nas, nije izuzetak. Zato, kada pogledamo večernje i noćno nebo, svaki je prizor koji vidimo teoretski uvijek jedinstven i neponovljiv. Međutim, promjene međusobnih položaja vrlo dalekih svemirskih objekata, poput zvijezda, ne samo da ne možemo uočiti iz noći u noć, nego čak i u vremenskom intervalu kao što je naš životni vijek. S druge pak strane, pomake bliskih nam objekata, kao što je Mjesec, lako uočavamo već u vremenskom razmaku od jedne do druge večeri. Čak i pomake planeta koji su nam također bliski u svemirskim razmjerima, iz noći u noć uglavnom nije lako uočiti, a to "pomicanje" ipak je bilo neosporno već pronicljivim antičkim promatračima neba, pa su takva nebeska tijela i nazvali "lutalicama".