
Najava radio emisije: Ne dirajte mi krugove, br. 1215
Na početku slušamo drugih dvadesetak minuta snimke s predstavljanja 19. broja časopisa Cris koje je održano u Gradskoj knjižnici Franjo Marković u Križevcima 5. lipnja ove godine.

Na početku slušamo drugih dvadesetak minuta snimke s predstavljanja 19. broja časopisa Cris koje je održano u Gradskoj knjižnici Franjo Marković u Križevcima 5. lipnja ove godine.

Brojimo posljednje dane kada još uvijek već od sumraka možemo panoramskim pogledom golim okom obuhvatiti istovremeno sva četiri najsjajnija planeta Sunčevog sustava. Slična situacija ponovit će se tek 2036. godine. Uskoro će se prva iz tog niza (Venera, Jupiter, Saturn, Mars) "izgubiti" Venera koja danas zalazi već nešto prije 20 sati, a nakon nje i Jupiter. Prognoza vremena za nekoliko sljedećih dana daje nam nadu da bismo mogli vidjeti zalazak Sunca i sumrak bez oblaka, pa je zato Križevačka astronomska udruga Perzeidi odlučila prirediti dva promatranja neba u sljedećih nekoliko dana.

Nakon šest tjedana ljetnog odmora Krugovi se vraćaju "u eter" Radija Križevci. Na početku slušamo prvih dvadesetak minuta snimke s predstavljanja 19. broja časopisa Cris koje je održano u Gradskoj knjižnici Franjo Marković u Križevcima 5. lipnja ove godine.

Oton Kučera još je davne 1895. godine u svojoj znanstveno-popularnoj knjizi o astronomiji Naše nebo napisao:
"...dobri moj čitatelju, ne požali truda, pak izađi sa mnom o sunčanom zapadu iz tijesne izbe svoje i uskih ulica, gdje jedva vidiš to krasno nebo, na otvorenu ravnicu i posveti koju uru motrenju pojava, kojima ćeš biti svjedok. Naći ćeš doduše dosta ljudi, koji će te gledati u čudu, što li nalaziš u tome zabave, da se zadubljuješ u to nebo, jer žalibože danas tisuće i tisuće i obrazovanih ljudi svaki dan gledaju te krasne pojave, a da ih ne vide. Neka ti oni ne budu mjerilom, rđav uzgoj, pretjerana borba za svakidašnji život, možda i niske strasti ugušile su u njima polet srca, koji već ne može da shvaća takovih užitaka. Ne dao nam Bog da ikad, pa ni u dubokoj starosti, padnemo na te niske grane!"

Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva "zvijezda". Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo "pjesnički" kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim "potokom" sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.

Križevačka astronomska udruga Perzeidi u petak, 27. srpnja oko 19:30 sati dolazi s opremom, to jest s teleskopima i dalekozorima, na najvišu točku križevačke Ratarne, u blizini meteorološke stanice, odakle "puca" pogled na istok, na Ratarsku šumu u nizini, s posebnim razlogom i ciljem: pratiti tijek najdulje pomrčine Mjeseca u ovom stoljeću.

Uoči potpune pomrčine Mjeseca, počinjemo emisiju s potpunim pomrčinama Sunca. Ove je godine, 12. travnja, na 14. Culture Shock Festivalu član Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba Boris Štromar održao predavanje uz obilje svojih vrhunskih fotografija o četiri potpune pomrčine Sunca koje je stigao do sada "pohvatati" u svijetu. Slušamo drugih petnaestak minuta predavanja.

Poput kiše meteora pljuštale su po našim medijima ovih dana najave redovitog meteorskog roja Perzeida u stilu: "najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti", "najnevjerojatnija kiša meteora u cijelome desetljeću" (samo desetljeću?), "ovogodišnju spektakularnu nebesku pojavu ne smijete propustiti jer će se ponoviti tek za 96 godina", "rasvjetljavat će noćno nebo, a neki od njih možda će biti vidljivi tijekom dana"... Kao izvor takvih najava navodi se portal respektabilnog imena, koji je to stvarno tako i objavio.

Na početku emisije slušamo dio tonskog zapisa sa 1. Križevačke tehnološke večeri održane 29. srpnja u prepunoj Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice. Tada su se posjetiteljima predstavili mladi perspektivni i već uspješni križevački informatičari. U ovoj prvoj reportaži s te manifestacije svoju dosadašnju kratku informatičku životnu priču ispričat će nam Tino Balint.